Zbirka zanimljivih priloga u novom izdanju Krčkog kalendara

14.01.2015.

U nakladi riječke novinarsko - nakladničke kuće Glosa, koja je početkom devedesetih nastavila višegodišnju tradiciju Društva Krčkih Hrvata, objavljen je Krčki kalendar za 2015. godinu.

Dvadest i treće, zeleno, izdanje ove popularne otočne revije, koju iznova kao urednik potpisuje Josip Žgaljić, u kalendarskom dijelu, osim popisanih spomendana, blagdana, svetkovina krčkih crkava i kapela, pomičnih crkvenih svetkovina, praznika Republike Hrvatske, te ostalih korisnih kalendarskih sadržaja, iz pera Miljenka Smokvine, donosi kratke priloge o zavidnom fotografskom opusu fra Stanka Dujmovića (1866. - 1940.), koji je pored fra Dragutina Parčića (1832. - 1902.) i dr. Matka Trinajstića (1856. - 1928.), dominirao ranom otočnom amaterskom fotografskom scenom.
U nastavku, kratki nas vremeplov vraća u 1915. kako bismo se podsjetili važnih trenutaka poput dovršenja izgradnje Bogorodičine crkve u naselju Milohnići ili rođenja svećenika Alojzija Ragužina koji je velik dio svog životnog vijeka posvetio prikupljanju građe o povijesti Punta i Baške.
O vrijednoj slici Bogorodice s djetetom, koja je u krčki benediktinski samostan vraćena tijekom 2013. godine, piše Igor Žic povezujući je s opusom venecijanskog slikara Alessandra Varotarija Padovanina (1588. - 1648.), sljedbenika Tizianove i Veroneseove manire i glavnog predstavnika venecijanskog renesansnog klasicizma prve polovice 17. stoljeća, kojem pripusuje još dvije krčke kompozicije Navještenje i Gozbu u kući Simonovoj, čime grad Krk dodatno potvrđuje svoju povezanost s Venecijom i njezinom tusućgodišnjom, najvažnijom svjetskom slikarskom školom.
Povijesnoumjetničke teme nastavljaju se prilogom Ivanke Reberski o bogatom likovnom opusu Mile Kumbatović (1915 . - 2004.) čvrsto ukorijenjenom u kameno tlo otoka Krka te kratkom studijom Daine Glavočić o kući Koch u Malinskoj, projektiranoj 1934., koja je uvrštena među stotinu najznačajnijih građevina modernističke međuratne arhitekture u Hrvatskoj.
Rubrika Obljetnice, nadalje, otkriva prilog Darka Mađarevića o boravku Stjepana Radića (1871. - 1928.), predsjednika Hrvatske seljačke stranke, u Baški, 1925. godine, o čemu svjedoči nekolicina starih fotografija, zatim podsjetnik Antuna Bozania na Londonski ugovor, koji je snagom potpisa onodobnih krojača međunarodne pravde (zemalja Antante i Italije) 1915. godine zacrtao budućnost otoka cresko-lošinjskog arhipelaga u međuratnom razdoblju.
Bodulskim identitetom bave se Ivan Botica i Tomislav Galović u istraživanju o najstarijoj dubašljanskoj glagoljičnoj ispravi - darovnici Ivana VII. Frankopana, ispisanoj 1454. godine, Franjo Velčić u prilogu o najstarijoj ženskoj redovničkoj zajednici na otoku Krku - krčkom benediktinskom samostanu, Nina Spicijarić Paškvan u svojevrsnom podsjetniku na lingvističko bogatstvo otoka te Zdenko Cerović pišući o Juri Spicijariću - zaljubljeniku u Malinsku i turizam. 
Stranice Domaće besede iznova pune Marica Stašić Milić (Verbenska kotiga i tesnik), Marija Kovačević (Duhovski utorak va Omišlju) i Gordana Gržetić (Anjele moj), dok Istraživanja, u režiji Josipa Žgaljića, daju zanimljiv presjek otočne glazbene scene druge polovice 20. stoljeća.