Ministar Oleg Butković zajedno s ostalim delegatima Ministarstva mora, prometa i infrastrukture Republike Hrvatske, 05. veljače 2018. godine, u upravnoj zgradi Građevinskog poduzeća Krk, održao je sastanak s krčkim gradonačelnikom Darijom Vasilićem, kao i načelnicima preostalih šest otočnih općina, ali predstavnicima Primorsko-goranske županije.
Nakon višesatnog zasjedanja odrađenog na temu prometnih projekata otoka Krka, s naglaskom na one cestovne, kao i projekte izgradnje lučke infrastrukture, uz raspravljenu mogućnost poboljšanja televizijskog i mobilnog signala u naseljima otoka Krka, novinarima su se redom obratili ministar Oleg Butković, krčki gradonačelnik Darijo Vasilić, a naposljetku i zamjenik primorsko-goranskog župana Marko Boras Mandić.
U gradu Krku održan je sastanak s otočnim čelnicima i predstavnicima Primorsko-goranske županije kojeg ocjenjujem uspješnim, ističe Mandić, a tijekom kojeg je raspravljen čitav niz tema bitnih za sve otočne lokalne samouprave, a koje se tiču cestovne i lučke infrastrukture, telekomunikacija, te svih onih problema koji su dijelom resora mora, prometa i infrastrukture. Uz to, dotakli smo se i najvažnijih strateških projekata, i to najprije prometne infrastrukture, odnosno postojeće državne ceste D102 koja je tijekom ljetnih mjeseci blokirana zbog pojačanog prometa, ali i činjenice da je postala usko grlo, kao i sam Krčki most, tako da smo dogovorili aktivnosti koje bi trebale dovesti do pronalaska najboljeg rješenja, bilo da je riječ o proširenju same ceste D102 ili izgradnji potpuno nove otočke magistrale koja bi išla zapadnim dijelom otoka. Kako se radi o jednom od najznačajnijih strateških projekata, u ovoj ćemo godini, svakako, pokušati naći najadekvatnije rješenje. Pored toga, nastavlja Butković, razgovarali smo i o intervencijama na postojećoj cesti D102, točnije izgradnji kružnih tokova, rješavanju zaobilaznih puteva i svega onoga što je u ovome trenutku moguće napraviti, s time da je dio tih investicija uvršten u plan Hrvatskih cesta za tekuću godinu. Od projekata lučke infrastrukture na području Primorsko-goranske županije izdvojena su četiri, i to luke na Cresu, Lošinju, Unijama te u Baški, a za koje, uz nacionalno sufinanciranje, postoji mogućnost korištenja sredstava Europske unije. Naime, Ministarstvo je raspisalo natječaj iz Operativnog programa Konkurentnost i kohezija, a gdje je, za projekte koji će doprinijeti povezivanju otoka, na raspolaganju oko 80 milijuna eura. Obzirom da su od četiri prethodno navedena, tri projekta spremna i prihvatljiva za financiranje, ovo je bila prilika i da se sve ostale aktivira u pripremi dokumentacije i prijave radi iskorištavanja bespovratnih europskih sredstava, koja su sada po, prvi put, na raspolaganju i za morske luke. U raspravi o ukidanju mostarine na Krčkom mostu, zaključuje Butković, zatražili smo argumente (budući da su sukladno Zakonu o otocima sve fizičke i pravne osobe na otoku Krku, kao ostalim otocima što ovdje gravitiraju oslobođene od plaćanja mostarine) koje ćemo potom analizirati, ali i vidjeti mogućnosti Autoceste Rijeka-Zagreb te, naposljetku, donijeti odgovarajuće odluke, kao što je to bilo i u slučaju tunela Sv. Ilija.
Na ovom sastanku s ministrom mora, prometa i infrastrukture, uvodi Vasilić, glavnom razvojnom infrastrukturom otoka Krka ocijenjena je državna cesta D102, a ono što mi, na ovu temu, očekujemo, jest da ta cesta bude u punom profilu, što znači s duplim kolnikom od grada Krka do Krčkom mosta, ali razmotrena je i alternativna mogućnost, odnosno nekadašnja Plava magistrala čiji koridor još uvijek postoji, a koja bi bolje povezala istični dio Krka. To je dugoročno za naš otok itekako važno, zaključuje Vasilić, a trebalo bi rezultirati izgradnjom novog Krčkog mosta, oko 2030. godine, koji bi u cijelosti rasteretio promet otoka, kao i tranzitni promet koji s Cresa, Lošnja i Raba, preko Krka, ide ka kopnu.
U ime Primorsko-goranske županije, naglašava Boras Mandić, moram izraziti zadovoljstvo današnjim sastankom, prvenstveno zato što se razgovaralo o rješavanju značajnog prometnog problema na otoku Krku jer Krčkim mostom godišnje prođe više od 4 milijuna vozila, što predstavlja značajno povećanje u odnosu na vrijeme kada je most izgrađen, a postojeća cestovna infrastruktura projektirana. Uz to, razgovarali smo i o mogućnosti da svi hrvatski građani, po pitanju mostarine, moraju biti u istoj poziciji, jer ipak smo dostigli visok stupanj razumijevanja te teme, što znači da rasprava vodi prema samo jednom cilju - micanju naplatnih kućica s Krčkg mosta. Jer ključno je spomenuti kako Krk nema drugi alternativni prilaz, a sukladno Zakonu stvar je zaista jasna, ili ćemo ukinuti naplatu na Krčkom mostu, ili ćemo uvesti naplastu i na ostalim mostovima, poput Paškog, Dubrovačkog ili Šibenskog. Pored svega navedenog, zaključuje Boras Mandić, razgovaralo se i o lučkoj infrastrukturi, točnije o mogućnosti uvođenja trajektne linije na relaciji Baška - Senj, što bi trebalo povećati protočnost vozila, a smanjiti opterećenje zapadnog dijela otoka.