Musica cubicularis predstavila renesansno glazbeno nasljeđe

U nastavku glazbenog programa 62. Ljetnih priredbi, 05. srpnja 2018. godine, održan je koncert poznatog slovenskog ansambla Musica cubicularis posvećenog predstavljanju glazbene baštine od srednjeg vijeka do klasicizma, s time da se, nakon višegodišnje pauze, iznova koncertiralo u prekrasnom ambijentu sada obnovljenog Frankopanskog kaštela.

Nakon proslova ansambla Antiphonus, ovim se koncertnim programom, ujedno i 1. epizodom: Iz kraja grofova Celjskih, nastavila Glazbena priča Knezova Krčkih Frankopana, obzirom da se upravo glazbenim dijelom ovogodišnjeg festivala obilježava 900. obljetnica od prvog pisanog spomena Knezova Krčkih Frankopan na otoku Krku. Stoga, u namjeri da se ukaže na bogatstvo i različitost europske glazbene baštine od 12. do 17. stoljeća, programom je obuhvaćena serija od devet koncerata ozbiljne glazbe (proslov, sedam epizoda i epilog), uzimajući u obzir staru (srednjovjekovnu), ranu (renesansnu) i klasičnu (baroknu) glazbu te tako prateći vrijeme vladanja loze Frankopana, ali i nekolicinu konkretnih povijesnih trenutaka. Međutim, Europska godina kulturne baštine (koja se upravo obilježava) možda se najintenzivnije evocira u povijesnim ambijentima u kojima će koncertni programi biti izvedeni, i to na način da se izvedbe vezuju uz prostore koji su također dijelom bogatog frankopanskog nasljeđa, poput Frankopanskog kaštela čiju su izgradnju započeli Vid II. I Bartul I., a nastavili njihovi sinovi.

Anne Freitag (renesansna poprečna flauta), Domen Marinčič (viola da gamba), Tomaž Sevšek (čembalo i orguljski pozitiv) i Claire Piganiol (renesansna harfa) zaista virtuoznom svirkom okupljenima u drevnom Kaštelu predstavili su renesansno glazbeno nasljeđe, izvodeći djela europskih skladateljskih velikana 15. i 16. stoljeća poput Costanza Feste, Francesca Stivorija, Giulija Schiavettija, Orlanda di Lassa, Johna Dowlanda, Giovannija Pierluigija da Palestrine, Cipriana de Rora ili Cesara Negrija, što je na kraju rezultiralo snažnim aplaudiranjem i pozivom na bis. (Renesansni instrumentalisti često su izvodili glazbu koju danas najčešće povezujemo s vokalnim izvedbama. Čembalist, orguljaš ili harfista svirao je poznati višeglasni madrigal ili šansonu, a flautist ili gambist ga je pratio s ukrašenom verzijom odabranog djela. Tradicija improviziranih ukrasa koje su Talijani zvali diminucije ili passaggi sadržana je u knjižicama koje su uglavnom objavljivane u Veneciji, između 1535. i 1626. godine.)

Ansambl Musica cubicularis osnovan je 2004. godine te se ubrzo razvio u dinamičan kolektiv fleksibilne veličine i raznolikih sastava. Prvenstveno posvećen izvođenju rane glazbe na odgovarajućim instrumentima, ansambl u svojim programima često predstavlja manje poznate i neobjavljene skladbe, uključujući operne arije iz arhiva grofova Attems iz Slovenske Bistrice, dijaloga iz arhiva katedrale u Kopru, duhovne glazbe iz franjevačkog samostana u Novom Mestu te koncerata iz Ptuja. Dosad je ansambl surađivao s domaćim i stranim pjevačima, gudačima, duhačima, lutnjistima, harfistima, čembalistima, kornetistima, trombonistima, pijanistima, glumcima i plesačima, te s vodećim stručnjacima kao što su María Cristina Kiehr, Manfredo Kraemer, William Dongois i Edoardo Torbianelli. Musica cubicularis zabilježila je nastupe u Sloveniji, Italiji, Njemačkoj, Hrvatskoj, Češkoj, Španjolskoj i Švicarskoj. Godine 2005. za Slovenski radio i Institut za muzikologiju SAZU snimila je nosač zvuka slovenske barokne glazbe, a 2009. s violinistom Žigom Faganelom i album sonata Giuseppea Tartinija.

Glazbena priča Knezova Krčkih Frankopana nastavlja se već 13. srpnja u Krčkoj katedrali, i to 2. epizodom: S Trsata u prvi Veliki europski rat, u kojoj će nam riječkog skladatelja Vinka Jelića približiti Zbor Hrvatske radiotelevizije.