Pametni otoci: Krčanima demonstrirani primjeri dobre prakse izgradnje održivih razvojnih modela

novilist.hr, 18. listopada 2018.

U suradnji sa Zajednicom županija, Udrugom gradova i Udrugom općina Republike Hrvatske, Veleposlanstvo Kraljevine Danske u RH u Velikoj vijećnici Grada Krka danas je za predstavnike hrvatskih županija, gradova, općina i poduzeća, ali i sve ostale zainteresirane, upriličilo konferenciju pod nazivom Pametni otoci.

Cilj ovog događanja, rečeno je prilikom predstavljanja zanimljivog i sadržajnog programa koji će već sutra biti ponovljen i u prostorima galerije Arsenal u gradu Hvaru, nastojanje je inspiriranja razvoja jedinica lokalne samouprave kroz demonstraciju primjera dobre prakse izgradnje pametnih i održivih razvojnih modela ostvarenih na danskim otocima.

Dva ponajbolja primjera takvih nastojanja, s otoka Samso i Bornholm, predstavili su njihovi lokalni čelnici - gradonačelnik Samsoa Marcel Meijer te Winni Grosboll, gradonačelnica Borholma, u društvu čelnika brojnih danskih lokalnih, regionalnih i državnih institucija te tvrtki. Oni su u ovoj prilici, među ostalim, Krčanima prikazali vlastite razvojne modele implementacijom kojih su, rečeno je, uspjeli zaustaviti depopulaciju, organizirati učinkovit sustav cirkularne ekonomije i omogućiti održiv te prosperitetan život stanovnika tih, Krku i Hvaru zapravo umnogome sličnih danskih otoka.

Samoodržive zone

Tijekom programa koji je obuhvatio prezentacije i tematske panel diskusije, danski su otočani predstavili iskustva te provedene modele uz pomoć kojih su, uz ostalo, na svojim otocima uspjeli »stare« industrije zamijeniti onim zelenim, održivim, ali i ekonomski isplativim oblicima gospodarstva te tako, u slučajevima poput Bronholma, čak i okrenuti migracijske smjerove prema otocima. Steffen Damsgaard, predsjednik danskog Odbora za ruralna područja, progovorio je pak o nastojanjima organiziranog i sustavnog razvojnog uravnoteženja ruralnih i urbanih područja Danske, dok je Maja Graml, predstavnica tvrtke za pametno upravaljanje otpadom i recikliranje, predstavila iskustva korištenja obnovljivih izvora energije, ali i pretvaranja otoka u samoodržive i eko-friendly zone. Zanimljive i sadržajne prezentacije i rasprave u kojima su, uz predstavnike lokalnih samouprava, sudjelovali i danski veleposlanik u Hrvatskoj Christian Thorning te Anđelko Petrinić, pomoćnik ministra mora, prometa i infrastrukture, pokazale su da Hrvatska i Danska dijele mnoge sličnosti i zajednička obilježja, između ostalog i po pitanju njihove otočnosti, odnosno nastojanja da se na dislociranim i izoliranim područjima otoka, kroz provedbu sustavno uređenih mjera, omogući razvoj i gospodarski rast te spriječi depopulacija.

Pametni iskoraci

Danski i hrvatski otočani imaju priliku upoznati se, ali i razmijeniti vlastita iskustva u nošenju s izazovima koje život na otocima nosi, posebice u svjetlu pokušaja dostizanja željenih razina održivog razvoja - ustvrdio je veleposlanik Thorning, ističući da su danski otoci u nemalom broju slučajeva odlični primjeri da se, inicijatovom samih njihovih žitelja, ondje uistinu mogu napraviti iskoraci u smislu pametnog prometnog povezivanja, pametnog korištenja resursa, pametnog i održivog gospodarenja otpadom te, u konačnici, i pretvaranja otoka u mjesta kvalitetnog i ugodnog života za sve njihove stanovnike. Istaknuo je i da se kod rasprava o otocima i u Danskoj, a još više Hrvatskoj, prečesto sve vrti oko turizma i turista. Ovaj projekt, za razliku od mnogih drugih, okrenut je i usmjeren ponajprije samim otočanima, odnosno onima koji na otocima stalno žive, ali i na omogućavanje razmjene iskustava i znanja samih otočana u postizanju ciljeva koji će njihove zajednice učiniti održivima, kako u ekološkom, tako i gospodarskom pa i društvenom smislu, zaključio je Thorning. [Mladen Trinajstić]