Gradu Krku ostaje čak 78 posto paušala, većina iznajmljivača prijavljena na otoku

novilist.hr, 05. veljače 2019.

Nakon što je krajem prošle godine na snagu stupio Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak koji je predstavničkim tijelima svih jedinica lokalne samouprave donio obvezu donošenja odluka o visini paušalnog poreza po krevetu, odnosno u smještajnim jedinicama u kampovima i u objektima za robinzonski turizam, osim rasprava o iznosu tog poreznog opterećenja svih koji se bave pružanjem usluga turističkog smještaja (a koje su na otoku Krku redom zadržane u dosadašnjim iznosima, op.a.) u brojnim je lokalnim vijećima potaknuo i rasprave o teritorijalnoj raspodjeli novca uprihođenog od ostvarenog turističkog prometa.

Razlog tome odredba je spomenutog zakona kojom je određeno da se prihodi s tog osnova, u dijelu koji pripada lokalnim samoupravama, ne plaća u proračun lokalnih jedinica na čijem je području ostvaren, već proračunu općine ili grada u kojem iznajmljivač ima prijavljeno prebivalište.

Zadržan paušal

Takav recept raspodjele ovog poreznog prihoda koji su mnogi s pravom ocijenili pomalo čudnim te u najmanju ruku nepravednim, s obzirom na to da se njime novac s te osnove ne vraća lokalcima čiju je infrastrukturu turistički promet opterećivao, već odlazi u mjesta prebivališta iznamljivača-vikendaša, zaintrigirao je i predstavnike lokalne uprave Grada Krka. Oni su, naime, usporedno s formalnim donošenjem odluka kojim je iznos paušalnog poreza zadržan u dosadašnjim okvirima (300 kuna po postelji u sobama i apratmanima, odnosno 350 u kampovima) izradili i analizu odljeva tog novca u prihodovne stavke proračuna kopnenih općina i gradova u kojima prebivališta ima dio krčkih iznajmljivača.

Spomenuta nas je analiza u konačnici ugodno iznenadila te je pokazala da se, barem što se Grada Krka tiče, takav odljev potencijalnih poreznih prihoda našeg lokalnog proračuna događa u značajno manjoj mjeri od one koju smo očekivali, ali i od općeg hrvatskog prosjeka - prenio nam je krčki gradonačelnik Darijo Vasilić.

Krčke brojke

I dok su nam raspoloživi podaci govorili da je nacionalni prosjek po tom pitanju na razini pola-pola, odnosno da u našoj zemlji čak 48 posto takvih poreznih prihoda ne ostaje u lokalnim jedinicama na kojima se turistički promet ostvaruje, već se prelijeva u gradove i općine u kojima iznajmljivači imaju prebivalište, analizirane krčke brojke pokazuju sasvim drugačiju, za domicilni proraračun bitno povoljniju sliku. Egzaktnije govoreći, krčki nam je gradonačelnik tako predstavio da je na području Grada, u segmentu paušala koji se tiče smještaja u domaćinstvima, lani bilo registrirano sveukupno 2,6 tisuća smještajnih jedinica, odnosno 7.576 postelja.

Od toga, temeljem propisanih poreznih davanja, ukupno se naplatilo 1,98 milijuna kuna od kojih, sukladno propisanom ključu raspodjele tog novca između lokalne i regionalne uprave (odnosno općina i gradova s jedne te županija s druge strane) Gradu pripada 61 posto, odnosno ukupno 1,22 milijuna. Od tog iznosa u proračun Grada Krka je naposljetku doteklo nešto više od 950 tisuća kuna - predstavio nam je Vasilić, zaključivši da se iz svega toga zaključuje da u Krku, odnosno njegovom lokalnom proračunu, ostaje razmjerno visokih 78 posto sredstava.

Drugim rječima, predstavljene analize pokazale su nam da se temeljem prebivališta iznajmljivača u proračune drugih lokalnih jedinica naše zemlje od naplaćenog paušalnog poreza odlijeva tek 22 posto novca, a što je daleko manje od hrvatskog prosjeka koji se penje do već spomenutih 48 posto.

Bez većeg odljeva

Donekle i suprotno našim očekivanjima, pokazalo se da je većina iznamljivača smještaja ipak prijavljena u Krku te da, barem s tog osnova, Grad Krk ipak ne trpi zbog značajnijeg odljeva tog novca u proračune drugih lokalnih jedinica, općina i gradova koji s krčkom ljetnom tursitičkom vrevom i gužvom zapravo i nemaju nikave veze - zaključio je naš sugovornik.

Ocjenio je i da je taj, u hrvatskim razmjerima (u kojima samo 52 posto tog poreznog prihoda ostaje u proračunima turističkih lokalnih jedinica na čijem je području ostvaren) natprosječno dobar omjer rezultat otočanima već znane prakse dobrog dijela vikendaša koji, najčešće s ciljem uživanja otočnih beneficija, odnosno mogućnosti besplatnog prometovanja Krčkim mostom, ali i neplaćanja prireza i drugih sličnih opterećenja u lokalnim jedinicama iz kojih dolaze, najčešće prijavljuju svoje prebivalište na Boduliji.

Tome valja pridodati i strance, odnosno državljane drugih zemalja EU-a, koji na području Grada sad već također imaju u vlasništvu određeni broj nekretnina, odnosno apartmane i kuće za odmor koje ljeti iznajmljuju, a kod kojih je propisano da se paušalni porez zadržava u lokalnoj jedinici na čijem se području ti kreveti nalaze, odnosno ondje gdje je prihod i ostvaren.

Takva struktura krčkih iznajmljivača gradskom proračunu donosi razmjerno zadovoljavajuć prihod na čiju se visinu, za razliku od mnogih jadranskih gradova i općina koji gube polovicu tog novca, mi uistinu ne možemo žaliti - završio je gradonačelnik Grada Krka Darijo Vasilić.

Kontinuirani rast prihoda

Osim samog iznosa poreza koji gradski proračun prihoduje od iznajmljivanja smještaja, odnosno udjela njegovog zadržavanja na mjestu gdje je ta usluga ostvarena, u Krku su, prenosi nam Vasilić, jednako zadovoljni i kontinuiranim rastom tog svog prihoda.

Još 2014. godine s te je osnove u proračun dotjecalo tek 717 tisuća kuna, da bi godinu kasnije isti prihod narastao na 799 tisuća. U 2016. ista je prihodovna stavka nastavila rasti te su uprihođene 822 tisuće kuna, a 2017. 880 tisuća kuna. U 2018. godini taj je prihod nastavio rasti te smo uknjižili spomenutih 950 tisuća kuna pa u konačnici nemamo razloga sumnjati da se trend rasta, naravno ne bude li u turizmu nekih nepredviđenih događanja, neće nastaviti i u ovoj godini - ocjenjuje Vasilić. [Mladen Trinajstić]