Dan Grada Krka: Predstavljen nastavak retrospektive Ivane Popović

U završnici proslave Dana Grada Krka, u Galeriji Decumanus, 21. lipnja 2019. godine, uz neformalno druženje, predstavljena je druga dionica retrospektivne izložbe Ivane Popović koju u suradnji sa zagrebačkim Muzejom suvremene umjetnosti (MSU) priređuje Centar za kulturu Grada Krka.

Nakon što je otočna publika u sklopu prve dionice, postavljene između 01. i 20. lipnja, imala priliku upoznati se s performansima, kostimografijom, kiparstvom te slikama, crtežima i kolažima iz ciklusa Zecomanija i Singer Sing, druga dionica krčke retrospektive Ljubav i otpor Ivane Popović, donosi segmente slikarskog opusa, modnog dizajna i fenomena Žrtva mode.  

Podsjetimo, grad Krk nije slučajan odabir ovog gostovanja. Naime, manje je poznato kako je Ivana upravo ovdje započela raditi rane modne igrokaze i performanse, još kao studentica Akademije likovnih umjetnosti, 1989. godine. Međutim, čitavog je života bila neraskidivo povezana s otokom, zaljubljena u more, ronjenje i njegova prirodna bogatstva. Tu je živjela ljeti, ali i posljednjih godina života kada se bavila restauracijom starih kamenih kuća i izradom mozaika.

Ivana Popović akademska je kiparica i multimedijska umjetnica, koja se posvetila istraživanju i povezivanju brojnih umjetničkih disciplina: performansa, modnog dizajna, kazališta, kostimografije, kiparstva, slikarstva, crteža i primijenjene umjetnosti. Ona je jedna od najintrigantnijih suvremenih umjetnica koja je svojom preranom smrću ostavila javnosti nedovoljno poznat opus koji je prvi puta obrađen i prezentiran na retrospektivi u MSU-u, održanoj ove godine, između 21. ožujka i 28. travnja.

Još kao studentica kiparstva Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu krajem 80-ih i početkom 90-ih godina prošlog stoljeća, djelovala je na nezavisnoj kazališnoj sceni kao voditeljica kazališnih skupina Studio kinetičke figurativne skulpture Linija manjeg otpora i Virus Teatar Michelangelo povezujući, pritom, pokret, kiparstvo, kazališnu režiju i kostimografiju. Već se na prvim izvedbama (revija šešira na krčkom Trgu Kamplin, a potom i u zagrebačkom Kulušiću - 1989., predstava Ribizl bomba na Eurokazu - 1991.) pojavljuju elementi koji će trajno obilježiti njezin rad. To su sklonost igri, parodiji, travestiji i ironiji, skulpturalnosti kostima i preobrazbi tijela kostimom te umjetnički aktivizam i kritička pozicija koja je prisutna kroz njezino središnje umjetničko i životno načelo, tzv. etiku estetike.

Njezino djelovanje na području mode baziralo se na neobičnim i provokativnim, društveno aktualnim i kritički osmišljenim modnim revijama, što predstavlja rijedak primjer autonomnog i radikalnog redefiniranja okvira i mogućnosti djelovanja na polju modnog dizajna. Odjeću je šivala sama te je ručno bojala i oslikavala tkanine. U projektima Žrtva mode i Standard konfekcija najjasnije je simbolički upisana Ivanina profesionalna i privatna kritika modnog sustava. Prikaz modne procesije koju je izvela 1995. u prostoru MSU-a pod nazivom Madona: Ja sam trudna, Ja: Ja sam žrtva mode!, dobio je globalnu vidljivost emitiranjem na MTV-u, u emisiji Pulse.

U vizualnoj umjetnosti ostvarila je raznorodan opus: slike, kolaže, crteže, skulpture, instalacije, a osobito su joj zapaženi ciklusi Singer Sing, Zecomanija, Bad Bad Boys, Dokumentarno ladanje te slike koje su nastajale na Palmižani. U svome stvaralaštvu nije se bavila istraživanjem forme, nego prikazom trenutka i doživljaja, prijenosom emocija i priče. Uvijek joj je čovjek bio u središtu, a priroda drugi izvor nadahnuća. Poticaj je često pronalazila u preuzimanju motiva iz bogatog repertoara tzv. visoke i popularne kulture.

Ivana Popović dugogodišnjim je projektom Promatrači, koji započinje 2011. i kontinuirano ga radi do kraja života, stvorila jedinstveno umjetničko djelo epskih razmjera. Projekt je imao i snažan osobni pečat jer je bio potaknut i vođen strastvenom željom za ozdravljenjem. U glini oblikuje na tisuće minijaturnih glava - individualiziranih portreta različitih fizionomija, koji u gustim skupinama posjećuju razne lokacije i postaju sudionicima kulturnih, ali i svakodnevnih događanja. Popović je jednom prigodom sumirala: Kad sam se upustila u izradu tih lica sama su me dovela do odmaka od njihove tehničke stvarnosti i započela avanturu promatranja raznih prenapregnutih situacija iz života ljudi.

Ivana Popović u svom radu, bilo umjetničkom ili modnom, nikada nije bila žrtva konvencija koje nam nameće društveni i kulturni kontekst. Svježom i hrabrom energijom provocirala je domaću publiku. Spontano je radila interdisciplinarno i intermedijalno pa je teško danas napraviti jasnu razliku između njenog kostimografskog, modno-dizajnerskog, kiparskog i performativnog rada. Sebe je kratko znala predstaviti tvrdnjom da se bavi teatralizacijom vizualne kulture. U medijskim kampanjama zagovarala je prava žena i marginalnih skupina te se borila za bolju zdravstvenu skrb žena s karcinomom dojke. Neovisno o mediju kojim se izražavala, često joj je upravo vlastiti život bio polazište za umjetničko-aktivističko djelovanje.

Kustosica obiju krčkih izložbi je Nataša Ivančević, pomoćnica ravnateljice i muzejska savjetnica MSU-a, dok je autorica likovnog postava vizualna umjetnica Lada Sega. Izložbu prati katalog monografskog karaktera u kojem je svoje tekstove objavilo deset autora koji su svaki segment njezinog rada vrlo detaljno istražili i prezentirali svojim prilozima.

Druga dionica retrospektive Ljubav i otpor Ivane Popović ostaje otvorena sve do 04. srpnja, a postav je moguće razgledati od ponedjeljka do subote, između 10.00 i 12.00 te 19.00 i 22.00 sata, odnosno uz prethodnu najavu organizatoru Centru za kulturu Grada Krka telefonom na 051 220 041 ili mailom na kultura@gradkrk.net.