Pogorelićevom posvetom Skrjabinu otvorene 63. Ljetne priredbe

Klavirskim koncertom Lovre Pogorelića posvećenim slavnom ruskom skladatelju Aleksandru Nikolajeviču Skrjabinu, 12. srpnja 2019. godine, na Sceni Zidine, otvorene su 63. Ljetne priredbe, jedan od festivala, nakon dubrovačkog i splitskog, s najdužom tradicijom na istočnojadranskoj obali, čija je organizacija danas povjerena Centru za kulturu Grada Krka.

U ovogodišnji ciklus vrhunskih glazbenih i dramskih događanja, što će se sve do 25. kolovoza osim na Sceni Zidine odvijati u Frankopanskom kaštelu i atriju franjevačkog samostana, svojom je Minijaturom o našem utočištu i boravištu - gradu Krku uvela Milica Žužić.

– Elegantan i skladan otkriva se Krk kada mu prilazite s mora. U najširem svojem južnom dijelu povijesna urbana jezgra moćno se pružila uz more da bi se suzujući uzdizala prema sjeveru svijajući gradsko gnijezdo unutar zidina. Iz uravnoteženoga niza krovova visini nastoje zvonici sv. Franje, Majke Božje od zdravlja, benediktinska opatija i dominirajući katedralni zvonik, čuvar i vjesnik, zvučna lanterna pod kojom se između neodlučnosti i protjecanja promatraju generacije: Ni tu - ni tamo, s pomakom nakon. Ni tu - ni tamo, pa falš zbunjuje orkestar preciznih otkucavanja. Ni tu - ni tamo, obrise poprimaju orošena bila. Ritam njegov njiše se između. Usudite se maknuti dalje od vreve rive i Vele place. Nečujno oplićite ulicama, obodima malih placa i kantunima u kojima je sadržano sve bitno. Onim najskrivenijim šporkim neuglednim kantunima osobitim gdje vrijeme taloži prašinu na portunima, a paučina ih čuva od otvaranja. Uteknite pred vrevom jer ona je površna. Ona nema vremena zagledati se. Ona glavinja i nameće krupni plan koji Krk ne može učiniti drugačijim od ma kojega grada izronjenog iz prošlosti i zaronjenog u more. Tek ako ste učinili ovakav đir, možete smatrati da ste Krk okrznuli. Ako Vas je privukao i želite ga dobiti na dlanu, dođite zimi kada more prodahne, a od sunca se ne sklanja. Imajte razumijevanja za njegove slabosti, poneki estetski i strukovni sniženi kriterij. Pripadnite mu i on će vama biti po mjeri: širinom u ramenima, u pasu i dužinom. Uzorkom će vam pripasti.

Ceremoniju otvorenja naposljetku je zaključio gradonačelnik Darijo Vasilić, potpisavši listinu čime se tradicionalno uvodi u ovu, za otočnu kulturu, značajnu manifestaciju.

Nakon uvodne ceremonije Scenu Zidine zauzeo je Lovro Pogorelić priskrbivši vidno zadovoljnoj publici pravu glazbenu čarolija, koju možemo smatrati rezultatom dviju virtuoznosti, one interpretacijske i one skladateljske, jer čitav koncert bio je, kao što je prethodno rečeno, posvećen glazbenom geniju Skrjabinu, krenuvši s 24 Preludija, op. 11, kao njegovim prvim objavljenim djelima. Uslijedila je Fantazija u H-molu, op. 28, koju skladatelj piše tijekom jednog kriznog i neplodnog razdoblja za vrijeme školovanja na moskovskom konzervatoriju, a zatim i Poema, op. 41, inače posljednja u skupini kompozicija nemirnih izmjenjenih harmonija, da bi koncert veličanstveno zatvorila 5. sonata, op. 53.

Od svoje sedamnaeste godine Lovro Pogorelić redovito koncertira diljem svijeta. Solistički ili s orkestrom, ostvaruje pijanističke kreacije nepobitne individualnosti. Među najrecentnijim nastupima izdvaja se koncertna turneja po velikim gradovima Kine (Peking, Tianjin, Šangaj, Guangzhou i Suzhou) te recital u Teatru Bibiena u Mantovi, prigodom kojeg je kritičar lista Cultura&Societá njegov nastup opisao kao pijanističku meditaciju. Tijekom turneje s Mađarskom filharmonijom 2013. godine, pod ravnanjem Zoltána Kocsisa, njegov nastup u Palači umjetnosti u Budimpešti popraćen je riječima: Plemenitu eleganciju izvedbe Lovre Pogorelića, njegove suverene, ali ne pretjerane odabire tempa što ih je orkestar uglavnom fleksibilno pratio, njegovu prirodnu virtuoznost auditorij je nagradio gromoglasnim pljeskom, a glazbenik koji i svojom skromnošću pokazuje primjer svima, za to se zahvalio kratkim preludijem Rahmanjinova. Francuska diskografska kuća Intrada prepoznala je umjetnost Lovre Pogorelića te mu je 2007. godine objavila album Liszt Lovro Pogorelić koji je izazvao divljenje kritike u rasponu od uzvika Wouah! u Francuskoj do karakterizacije: pijanist izvjesne reputacije sa zadivljujućim muzičkim argumentima. Francuski muzički kanal Mezzo snimio je dokumentarni film o nastanku tog CD-a koji je višekratno emitiran. Godine 2008. Intrada izdaje njegov novi nosač zvuka s djelima Musorgskog i Rahmanjinova, a kojeg portal Pianobleu odabire za album mjeseca siječnja 2009. godine. U Hrvatskoj izdaje pod diskografskom kućom Dancing Bear. Godine 2012. na Danima hrvatskog filma prikazan je glazbeni spot Slike s izložbe Lovre Pogorelića, autora Zorana Vuletića. Hrvatska radiotelevizija snimila je portret Lovre Pogorelića još 1993., a nedavno ga je intervjuirala u emisiji Knjiga ili život. Lovro Pogorelić izvanredni je profesor klavira na Muzičkoj akademiji u Zagrebu i umjetnički direktor PagArtFestivala. 

Glazbeni program 63. Ljetnih priredbi nastavlja se zajedničkim koncertom Miroslav Tadić (gitara) i Yvette Holzwarth (violina), a koji je u Frankopanskom kaštelu na redu 18. srpnja, s početkom u 21.30 sati.