LINK IN ART 8: Izložbom Prekozemnost Melinda Kostelac opisala stanje intelektualca koji putuje neomeđenim unutarnjim prostorima, gdje individualno postaje opće

Multimedijalnom izložbom pod nazivom Prekozemnost, autorice Melinde Kostelac, 14. srpnja 2022. godine, u krčkoj Galeriji Decumanus nastavljeno je osmo izdanje izložbenog projekta LINK IN ART tijekom kojeg se na temu Art & Language (ArtBooks), već prethodno predstavila grafičarka Celestina Vičević. Izložbe priređuje Centar za kulturu Grada Krka.

Kustoski zadatak ovom je prigodom povjeren povjesničarki umjetnosti Bruni Kocijan, ujedno i autorici recenzije publicirane u katalogu kojim su objedinjena oba izložbena poglavlja, i koji se može prolistati u nastavku.

– Projekt LINK IN ART, piše Kocijan, već osmu godinu zaredom združuje umjetnike koji se izražavaju u istom mediju i tehnici ili obrađuju istu temu. Ovaj put riječ je o dvije grafičke umjetnice i sveučilišne nastavnice Akademije primijenjenih umjetnosti u Rijeci. Celestina Vičević i Melinda Kostelac pomiču granice grafičke umjetnosti, istražujući i otkrivajući nove dimenzije tehnika tiska te tumače svoje unutarnje svjetove i slikom i riječima. Pred nama su, dakle, dva različita senzibiliteta koja će prostor Galerije Decumanus za vrijeme trajanja ciklusa pretvoriti u intimne ambijente oblikovane proširenim spektrom grafičkog medija: grafičkim listovima, grafikama-objektima, knjigama umjetnika i pisanom riječju. Poliptisima sastavljenim od grafičkih listova, knjigama umjetnika s istinitim autorskim pričama i grafičkim ilustracijama te potpuno novom vrstom umjetničke knjige u virtualnom obliku, nastavlja Kocijan, Melinda Kostelac uvodi u Prekozemnost. Radi se o pojmu ili višestrukoj lozinki, koji je osmislila kako bi opisala stanje intelektualca koji putuje neomeđenim unutarnjim prostorima, mjesto gdje individualno susreće i postaje opće. Takvo mjesto susreta i unutarnjih migracija savršeno je materijalizirano u umjetničke knjige. Knjige propituju vezu s ljudskim tijelom kao materijom koja sadrži nematerijalnu tvar, tj. misli i ideje. Knjige su pak objekti koji sadrže materijalizirane misli, odnosno napisanu riječ na papiru ponuđenu gledatelju. Nisu izložene samo da ih se gleda, nego da ih se uzme u ruke, osjeti i čita. Njeni radovi na taj način ostvaruju poseban odnos s tijelom, gdje direktna fizička interakcija gledatelja s knjigom i materijalima od kojih je napravljena daje novu dimenziju u interpretaciji umjetničkog djela. Nemoguće je artikulirati i podijeliti fizikalnost doživljaja čitanja i držanja knjiga s onima koji nisu imali korporalni doticaj s knjigom. U dodiru i iskustvu kontakta s nepoznatim granica između sebe i drugoga se gubi. Svi taknuti objekti produžetak su tijela, briše se granica između tijela i objekta i stvara se nova cjelina. Melinda svojim pričama i grafikama čini isto - želi susret u kojem daje dijelove svoje osobne povijesti kako bi se utkala u osobnu povijest drugoga i stvorila nešto novo. Dok čitatelji drže knjigu, okreću, slušaju i mirišu stranice, promatraju delikatni japanski uvez, bivaju direktno uključeni u dijalog, putujući umjetničkim objektom koji ih vodi u Prekozemnost. Naslovnice knjiga nisu doslovne ilustracije priča, one su apstraktni znakovi koji daju naslutiti sadržaj i vizualno prenose ideju tekstova od kojih su jedni namjerno kriptirani, dok su drugi kolumnistički protočni i lako razumljivi. Melindine priče su jedinstvene antropološke skice i svaka na svoj način, drže važno i preobražavajuće mjesto u životu autorice. Apstraktni znak koji ih pritom prati je višeznačan, enigmatičan i otvara široki interpretativni prostor, ali kada ga uparimo s tekstom, odjednom nudi novu asocijativnu sliku promatraču. Energični i višeslojni apstraktni grafički poliptisi, tumači Kocijan, kombinacija su raznih tehnika, poput kolagrafije, suhe igle, uljnog pera i upotrebe slagarskih slova koja ostavljaju šifrirane otiske. Odlikuje ih snažan, slobodan gestualni akcent, žestina nanosa slojeva i reljefna odlika papira, koji djeluje poput kože na tijelu. Izrazito ekspresivne mape imaginarnih prostora, čudnovatih pejzaža i putanja nebeskih tijela dubokih zeleno-plavih tonova, služe kao okvir višedimenzionalne stvarnosti koju smo pozvani istražiti. Silovite nizove linija u maniri njemačko-francuskog apstraktnog umjetnika Hansa Hartunga, umjetnica postiže suhom iglom, dok teksturu gradi kolagrafskim postupkom lijepljenja neuobičajenih materijala na grafičku ploču. Razvoj novih medija i tehnologija, koji mnogi smatraju prijetnjom budućnosti grafičke umjetnosti, zaključuje Kocijan, zapravo je samo proširio mogućnosti autoričinog rada. Kao što izum fotografije nije istisnuo slikarstvo, tako ni digitalne tehnologije nisu zamijenile postojeće grafičke metode, već su ih, kako vidimo u Melindinom slučaju, obogatile. Potaknuta situacijom opće napetosti i zabrinutosti tijekom pandemije, piše metanarativne prozne stihove kao sredstvo raščišćavanja s prošlošću. U osvijetljenom virtualnom prostoru koji izgleda kao da je pod Suncem, nalaze se sfere s porukama afirmativne konotacije. Knjiga u virtualnom uvezu, dostupna je putem ekrana koji služi kao ulaz u interpersonalni prostor kojim se slobodno krećemo pogledom. Ovakav inovativan pristup, nova je dimenzija umjetničkog istraživanja Melinde Kostelac koja njeguje simbiozu grafičkih i spisateljskih elemenata i pritom stvara antropološke arhive i intimne zapise.

LINK IN ART je projekt koncipiran kao suvremena umjetnička platforma za intermedijsko, interdisciplinarno i multimedijsko umrežavanje različitih suvremenih vizualnih praksi i različitih konceptualnih strategija, u svrhu oblikovanja otvorenog, pristupačnog i netradicionalnog sustava suvremene vizualne komunikacije. Osmišljen je po uzoru na koncept internetskog umrežavanja (na što asocira i nazivom) te direktnog, brzog i globalnog komuniciranja na društvenim mrežama, nudeći kroz matricu odabrane teme, interpretirane kroz samostalne izložbe odabranih autora, kreativni model umrežavanja autora, autorskih koncepcija i izričaja, likovno-filozofskih ideja i umjetničkih strategija te medijskih praksi i pristupa. Stvarajući tako, unutar platforme, intrigantni multidimenzionalni i multisegmentni vizualni sklop, koji kroz svaki svoj novoumreženi link uspostavlja živu i interaktivnu (često i društveno - osviještenu) komunikaciju autora, publike i zajednice.

Izložba Prekozemnost Melinde Kostelac ostaje otvorena sve do 04. kolovoza, a postav je moguće razgledati svakim danom (izuzev nedjelje) od 10.00 do 12.00 te od 20.00 do 23.00 sata, odnosno uz prethodnu najavu organizatoru telefonom na 051 220 041 ili mailom na kultura@gradkrk.net.

LINK IN ART 8: Katalog [.pdf]