Kaliopi, Edin Karamazov i Damjan Stanišić publici poklonili neke od najljepših pjesama u povijesti glazbe

U svojevrsnom vrhuncu glazbenog programa 66. Ljetnih priredbi, 29. srpnja 2022. godine, na Sceni Zidine, zajednički koncert održalo je dvoje velikih umjetnika, regionalna glazbena zvijezda Kaliopi i jedan od najboljih svjetskih lutnjista i gitarista Edin Karamazov.

Glazbenim segmentom ovogodišnjeg festivala, kojeg možemo predstaviti geslom Darovi glazbe kroz vrijeme, zvuk i glas, obuhvaćeno je deset koncerata raspoređenih u tri cjeline, s time da je prva, Darovi glazbe kroz vrijeme, donijela presjek glazbenih tradicija i stilova u rasponu od srednjovjekovne glazbe, preko svjetovne renesansne glazbe - frottola, pa sve do inovativnih glazbenih slogova baroka i rokokoa. Drugom cjelinom, Darovi glazbe kroz zvuk predstavit će se ansambli i glazbeni kolektivi posvećeni sviranju neobičnijih instrumenata, a trećom, Darovi glazbe kroz glas dvije suradnje vrhunskih instrumentalista i vokalista, s time da su u ovo poglavlje uveli upravo Kaliopi i Edin Karamazov.

Oni su krčkoj publici predstavili program temeljen na njihovom zajedničkom diskografskom projektu Oblivion koji uključuje glazbu s raznih kontinenata u aranžmanima Edina Karamazova, i to za baroknu lutnju, klasičnu gitaru i vokal. Međutim program je bio nadograđen i numerama etno glazbe s balkanskih prostora po izboru dvoje umjetnika koje bi se u budućnosti trebale naći na njihovom novom nosaču zvuka.

Prema riječima Karamazova, koncert je donio neke od najljepših pjesama u povijesti glazbe koje su pisali ljudi iz različitih vremena i različitih kultura, a Kaliopi ih je izvela na portugalskom, francuskom, njemačkom, talijanskom, engleskom, ruskom, španjolskom, srpskom i makedonskom jeziku. Kaliopi priznaje da je Oblivion album uz koji se može sanjati otvorenih očiju. Spoj je to različitih vremena, kultura i tradicija...

Ovaj projekt, koncertno predstavljen u cijeloj regiji, doživio je veliki publicitet i uspjeh zahvaljujući ekskluzivnosti i atraktivnosti koje proizlaze iz popularnosti koju ovo dvoje umjetnika donose svojim imenima, kao i svojim glazbenim stvaralaštvom. U ovoj prigodi na krčkoj pozornici pridružio im se i poznati gitarist Damjan Stanišić.

Kaliopi je najveća makedonska pop-rock zvijezda i jedan od najvećih i najoriginalnijih vokala na Balkanu. U svojoj dugačkoj i plodnoj karijeri obilježenoj specifičnom bojom glasa i prepoznatljivom interpretacijom, Kaliopi je postavila visoke standarde i utisnula trajni pečat u glazbi, postavši balkanskom glazbenom divom. Glazbom se počinje baviti u dobi od devet godina, osvojivši prvo mjesto na tadašnjem najvećem dječjem festivalu. Njezin prvi uspjeh i popularnost u zemljama bivše Jugoslavije započinje s grupom Kaliopi, a od 1999. godine karijeru nastavlja samostalno. Kaliopi je dosad objavila 15 albuma i veliki broj singlova, održala brojne koncerte, nastupila u svim većim koncertnim dvoranama diljem svijeta, sudjelovala na velikim festivalima i stekla brojne nagrade i priznanja. Na poziv Makedonske Radio Televizije predstavljala je Makedoniju na Eurosongu, i to dvaput, a njezina pjesma Crno i belo postala je globalni hit. Pored svoje posvećenosti pop-rock glazbi, Kaliopi je kao pjevačica i autorica surađivala i na velikom broju drugih projekata - komponirala je glazbu za film, kazalište i balet, glumila je u prvom makedonskom mjuziklu Čija si, sudjelovala je u nekoliko etno-jazz projekata s glazbenim sastavom Tavitjan Brothers... Mimo njezine pop-rock karijere, jedna od najznačajnijih suradnji upravo je ova. S Edinom Karamazovom snimila je album Oblivion koji je rezultat iznimne kohezije njihovih glazbenih izričaja. Kasnije je, na poziv Karamazova, gostovala i na njegovom albumu The Lute is a Song uz imena poput Stinga, Renée Fleming ili Andreasa Scholla. Kaliopi je proglašena počasnom ambasadoricom UNHCR-a u Makedoniji, počasnom umjetničkom ambasadoricom makedonske ekonomije, a pored mnogobrojnih nagrada i priznanja dobitnica je i statue Majka Tereza za predan humanitarni rad.

Uzbudljive i virtuozne izvedbe Edina Karamazova na lutnji i gitari zaslužile su nezapamćena priznanja kritike diljem Europe i Amerike. Kao solist nastupao je i snimao s vodećim međunarodnim ansamblima i umjetnicima za ranu glazbu uključujući Hilliard Ensemble, Hesperion XX, Andreasa Scholla i Stinga. Kao majstor tehnike na brojnim ranim i suvremenim žičanim instrumentima te kao izvanredni koncertni umjetnik, Edin Karamazov nastupao je u dvoranama poput Concertgebouw u Amsterdamu, Wigmore Hall u Londonu, Konzerthaus u Berlinu, Konzerthaus u Beču ili Herkulessaal u Münchenu te na festivalima poput Schleswig-H. Rheingau, Mosel, Donja Saska, Istanbul Bach ili Espinho. Edin Karamazov svira nekoliko trzalačkih glazbala iz različitih kultura i epoha, ali ostaje predan istraživanju uporabe lutnje u suvremenom improvizacijskom kontekstu. Osim solo karijere, uživa u suradnji s pjevačima i instrumentalistima kao što su Andreas Scholl, Nuria Rial ili Dorothee Oberlinger. Njegova diskografija uključuje albume Come heavy sleep, XXI, The Lute is a Song, Songs from the Labyrinth sa Stingom, Wayfaring Stranger - Folksongs, Glazbeni banket s Andreasom Schollom, Oblivion s Kaliopi, Reminiscencije za gitaru i gudački kvartet, Mosaiques za gitaru i violinu sa Stefanom Milenkovichem te Seanse za gitaru, lutnju i violončelo s Borisom Andrianovim. Kao štićenik Sergiua Celibidachea, Edin Karamazov započeo je svoju glazbenu karijeru svirajući klasičnu gitaru, da bi studij barokne lutnje nastavio kod Hopkinsona Smitha na Scoli Cantorum Basiliensis.

U nastavku glazbenog dijela Ljetnih priredbi, u četvrtak, 04. kolovoza, slijedi koncert ansambla Percussion Club Project čiji će program, pod nazivom pulsAtion, izvesti četvero vrsnih udaraljkaša: Ivana Kuljerić Bilić, Nikola Krbanyevitch, Luis Camacho Montealegre i Francesco Mazzoleni, dok će se u četvrtak, 11. kolovoza, publici predstaviti Trio harfi Ćiković u kojem sviraju: Diana Grubišić Ćiković, Veronika Ćiković i Marta Ćiković. Ulaznice za oba koncerta se ne naplaćuju.

Financijsku podršku ovogodišnjim Ljetnim priredbama, za čiju se organizaciju već tradicionalno brine Centar za kulturu Grada Krka, pružili su Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske, Primorsko-goranska županija, Grad Krk i Turistička zajednica Grada Krka.