Krčkom pršutaru Vjekoslavu Žužiću dodijeljenja vrijedna priznanja: 'Sve ono na čemu sam proteklih godina radio prepoznato je u Gradu Krku i na otoku'

Poznati krčki pršutar, poduzetnik i vizionar Vjekoslav Žužić u petak je u Kući krčkog pršuta na Vrhu proslavio 30 godina obrtništva i deset godina otkako je njegov pršut kao prvi hrvatski proizvod dobio EU oznaku zaštićenog zemljopisnog porijekla. 

Ovom prilikom gospodinu Žužiću su Turistička zajednica Grada Krka i Turistička zajednica Otoka Krka dodijelili priznanja i zahvalnice za razvoj turističke ponude -  oznake kvalitete i zahvalnosti.

Svečanost koja je bila otvorena za sve, počela je u 19 sati tradicionalnom mantinjadom na sopelama, nakon čega se okupljenima obratio Nedo Pinezić, poduzetnik i stručnjak za turizam. 

Vjeko za vijeke vjekova

"Trideset godina poduzetništva Vjekoslava Žužića... Severina je pjevala onu pjesmu: 'Ja sam djevojka sa sela'. I Vjeko može reći: 'Ja sam dečko sa sela. Gledao sam otok sa Vrha i maštao o tome kako na tom Vrhu treba doći do Vrha'. Vjeko je došao do Vrha uz 30 godina upornog rada. Od svojih obiteljskih temelja, od djeda, od oca. Braća, sestre, njegova djeca, supruga, svi su dali ruku i bez velike pompe, tvrdo radeći, bodulski, onako kako smo navikli, stvorili ovo što obilježavamo danas. Bio je uporan i održao svoju firmu. U tih trideset godina dogodila se još jedna velika obljetnica i to za cijelu Hrvatsku.

Vjeko je prvi zaštitio u RH europskom oznakom izvornosti jedan poljoprivredni proizvod. To će za vijeke vjekova ostati zapisano u hrvatskoj povijesti. Da je prvi zaštićeni europski proizvod došao iz Krka, s Vrha, iz obrta Vjekoslava Žužića - krčki pršut. Vjeko je znao da s tim procesom treba početi daleko prije ulaska u EU i u tome je njegova najveća prednost", zaključio je Pinezić.

'Ajmo mi delat'

Put do dobivanja EU oznake koja će otvoriti vrata Bruxellesa svim ostalim hrvatskim proizvođačima, nije bio niti malo lagan. Štoviše, ponekad je nalikovao na slijepu cestu, no to gospodina Žužića niti u jednom trenutku nije obeshrabrilo, otkriva nam Ugo Toić, član Uprave Otočne razvojne agencije i čovjek koji je najviše pomogao krčkom pršutaru u njegovoj misiji. 

"U zaštitu pršuta su u biti krenuli istarski pršutari i jako su se mučili oko toga, imali puno želja, specifičnosti. Nisu bili dovoljno brzi. U jednom trenutku su mi prišli Vjeko i ekipa i predložili da probamo zaštititi krčki pršut. Da bi na razini EU zaštitio proizvod moraš prikupiti jako puno dokumentacije, ali najvažnije od svega - dokazati kroz povijest i geografsko porijeklo da je taj proizvod drugačiji od proizvoda iste kategorije koji se proizvode diljem EU. 

Bili smo definirali posebnosti krčkog pršuta, ali nedostajali su nam povijesni pisani podaci. Kolegice iz ministarstva su nas cijelo vrijeme odgovarale, govoreći nam da smo po pitanju povijesnog pisanog traga dosta 'tanki'. 

No, Vjeko je bio uporan i nije htio stati. Rekao je: 'Ajmo mi delat i naći ćemo dovoljno podataka'. I zbilja je bilo tako. Definirali smo krčki pršut kao miks između dalmatinskog i istarskog. Istarski je napravljen da se ne dimi i on nema kožu. Krčki pršut je tipa dalmatinskog, ali se ne dimi. Našli smo podatke iz franjevačkog samostana i nekih drugih izvora kroz povijest, dokazali specifičnosti i pripremili sve kako bi zahtjev proša. Kad Zagreb odobri, šalje se u Bruxelles. Napravili smo sve i uspjeli zaštititi prvi hrvatski proizvod sa oznakom zemljopisnog porijekla. Datumu zaštite krčkog pršuta, 14. travnja, Hrvatska je proglasila Danom zaštićenih proizvoda na razini EU.

Htio bih istaknuti da sam, čim sam upoznao Vjeka, shvatio kako je riječ o inovatoru. On je znao koja je vrijednost takvog jednog znaka (EU oznake), no ono što je još bitnije - Vjeko nije stao na pršutu, nego je slijedom tog posebnog proizvoda napravio još jednu inovaciju, a to je ova Kuća krčkog pršuta, ovaj hram. Po tome se vidi njegova žica inovacije i upornost. Svima s kojima radim kažem - zaštita nije cilj, ona je start! Vjeko, svaka čast!", zaključuje Toić.

"Zahvaljujući upornosti i zalaganju našega Vjeke, otvorena su vrata zaštiti istarskog i dalmatinskog, odnosno drniškog pršuta. Zlatne i šampionske medalje koje je dobio na svim sajmovima u RH potvrđuju koliko je krčki pršut kvalitetan. Postao je dio kulturne gastronomske baštine otoka Krka. Kuća krčkog pršuta je i mjesto edukacije u kojem svatko tko dođe može naučiti nešto", dodao je Ante Madir, izvršni direktor klastera Hrvatski pršutte zaželio gospodinu Žužiću da svoje znanje i ljubav prenese na mlađe naraštaje.

Priznanja za izniman doprinos gastronomiji i turizmu te posvećenost očuvanju tradicije

Okupljenima se obratio i krčki gradonačelnik Darijo Vasilić, rekavši kako je je ovo veliko slavlje i veliki dan za Grad i našu zajednicu jer se upravo po lokalnim proizvodima prepoznaje kvaliteta turističke ponude i kvaliteta destinacije. 

"Krčki pršut je proizvod koji je i drugim domaćim proizvodima otvorio vrata prema Bruxellesu", rekao je gradonačelnik te otkrio zanimljiv detalj o pronalaženje recepture po kojoj se radi. 

"Pročitao sam kako je receptura prikazana za certificiranje krčkog pršuta pronađena u arhivima franjevačkog samostana na Košljunu. Fra Stipan Žužić, Vjekov rođak istražio je franjevačke arhive i pronašao izvornu recepturu proizvodnje krčkog pršuta na Krku. Upravo po recepturi koja je zapisana prije 200 godina on se i danas proizvodi, a Vjeko je još uvijek jedini proizvođač krčkog pršuta po zaštićenom certifikatu. Ima i drugih pršuta na otoku, ali ne mogu nositi oznaku krčkog pršuta", primijetio je gradonačelnik Vasilić te se zahvalio Vjekoslavu Žužiću na dosadašnjem radu i zalaganju.

"Zahvaljujemo se na doprinosu cjelokupnoj turističkoj ponudi Otoka Krka i Grada Krka, a koji ćeš ti i cijela tvoja obitelj još godinama stvarati kako bi Krk bio prepoznatljiv po pršutu i drugim proizvodima kao destinacija koju treba posjetiti. Upravo je gastronomija danas jedan od razloga dolaska i vraćanja turista na neku destinaciju", zaključio je gradonačelnik te uz direktoricu TZ Otok Krk Majdu Šale i direktoricu TZ Grad Krk Ivanu Kovačić, Vjekoslavu Žužiću i njegovoj obitelji čestitao na velikim uspjesima, zaželio ih još mnogo u daljnjem radu te dodijelio vrijedna priznanja.

"Za izniman i dugogodišnji doprinos razvoju promocije krčke i otočne gastronomije, s posebnim naglaskom na valorizaciju i afirmaciju krčkog pršuta te znak zahvalnosti za predan rad i istinsku posvećenost očuvanju otočnih i tradicijskih vrijednosti", izjavila je gospođa Šale, uručujući priznanje Vjekoslavu Žužiću.

Za kraj službenog dijela svečanosti nastupilo je Folklorno društvo Vrh, zadatak zabave na Fešti od krčkog pršuta Žužić preuzeo je Pegla band,a mi smo porazgovarali s gospodinom Žužićem. 

Pitali smo ga što se promijenilo u percepciji javnosti i poslovanju otkad je pršut zaštićen na razini EU te koja je tajna tri desetljeća dugog uspješnog poslovanja. "Od kad je pršut zaštićen, proizvodnja je u potpunosti usklađena s proizvođačkom specifikacijom. Svaki pojedini pršut mora biti kontroliran što proces čini zahtjevnijim i izazovnijim te traži punu pažnju i angažman proizvođača. Što se tiče tajne uspješnog poduzetništva, ona u našem slučaju ne postoji. Rezultat je to neprestanog rada i upornosti. Velika želja da se ostvari ono što je zamišljeno tjera na da savladamo svaki problem  i da ne odustajemo.

Za kraj, zamolili smo ga da nam kaže što mu znače priznanja koja je upravo primio. "Ona mi potvrđuju da je sve ono na čemu sam proteklih godina radio prepoznato u Gradu Krku i na otoku. Za Krčki pršut zna se već i izvan naše županije, ali priznanje koje daje lokalna zajednica posebno nam je drago", rekao je Vjekoslav Žužić i zahvalio svima koji su ga podržali na tom putu.  

Tekst i fotografije: Marijana Markelić