Od maškara do muzeja: s restauracije vraćena jedinstvena zastavi pronađena u Baški
Kad je prije petnaestak godina pronađena u jednoj konobi u Baški, nitko nije znao da se radi o jedinstvenom povijesnom predmetu. Koristila se kao karnevalski rekvizit.
Danas, nakon zahtjevnog konzervatorsko-restauratorskog zahvata, jedina poznata zastava Markgrofovije Istre ponovno je u Krku. Čuva se u Interpretacijskom centru maritimne baštine otoka Krka, u zbirci kolekcionara Željka Skomeršića, koji je prvi posumnjao da je riječ o nečem iznimno vrijednom.
Jedna jedina!
- Ovo je jedina takva zastava koja postoji. Druge, zasad poznate, nema. Pronađena je prije petnaestak godina u Baški. Prijatelj Miljenko Vlašić imao ju je u konobi i uglavnom su je koristili tijekom maškara. Njome su mahali, a nisu znali o čemu je riječ. Isprva nisam znao ni ja, sve dok se nisam obratio profesoru Željku Hajmeru, predsjedniku Hrvatskog grboslovnog i zastavoslovnog društva. On je utvrdio da je riječ o zastavi Markgrofovije Istre, kaže Skomeršić.
Stručna istraživanja pokazala su da zastava potječe iz druge polovice 19. stoljeća, iz razdoblja Markgrofovije Istre, jedne od krunskih zemalja Habsburške Monarhije koja je postojala od 1849. do 1918. godine. U njezin su sastav, uz najveći dio istarskog poluotoka, ulazili i Krk, Cres te Lošinj.

Riječ je o vodoravnoj trobojnici žute, crvene i plave boje s grbom Markgrofovije Istre u sredini. Nakon što je prepoznata njezina važnost, zastava je predstavljena u stručnom časopisu Grb i zastava Hrvatskog grboslovnog i zastavoslovnog društva te je izlagana na više izložbi.
Kako je dospjela u Bašku, nije poznato, ali u knjizi Josipa Žgaljića „Brodovi naših predaka“ ima jedno ulje na platnu gdje se na brodu u Baški vijori ta zastava.
Spašena zamrzavanjem
Vrijeme je ipak ostavilo traga pa je nedavno upućena na konzervatorsko-restauratorski zahvat u Split, koji je vodila restauratorica tekstila Bruna Periš.
Budući da je bila zahvaćena crvotočinom, restauratori su najprije proveli postupak uklanjanja nametnika zamrzavanjem. Nakon čišćenja i stabilizacije materijala zastava je u dva navrata bila izložena temperaturi od -20 Celzijevih stupnjeva, pri čemu je svaki ciklus trajao najmanje 48 sati. Nakon toga uslijedili su suho čišćenje, uklanjanje starih zakrpa i ostataka ljepila te ostali konzervatorski zahvati.
– Restaurirana je u Splitu, restaurirala ju je gospođa Bruna Periš, profesionalna restauratorica tekstila. Danas se čuva u posebno izrađenoj kutiji od beskiselinskog kartona kako se ne bi oštećivala. Jednog će dana ponovno biti izložena, ali prije toga treba izraditi poseban okvir od beskiselinskih materijala, što košta, kaže Skomeršić.
Zastava je posuđivana pomorskim muzejima u Malom Lošinju i Splitu te izlagana na više izložbi.
Impresivna zbirka
Danas je ponovno dio stalnog postava Interpretacijskog centra maritimne baštine otoka Krka, među predmetima koje kolekcionar Skomeršić već više od tri desetljeća prikuplja, istražuje i čuva.

Ti predmeti svjedoče o bogatoj pomorskoj povijesti otoka Krka i njegovih ljudi te je upravo raznolikost zbirke ono što iznova iznenađuje posjetitelje. To potvrđuje i Riječanin Boris Brozičević, koji je Centar posjetio sa svojom obitelji.

- Ovo je impresivna zbirka. Fascinira me što se sve ovo može vidjeti na jednom mjestu, kaže Brozičević.
Na pitanje što ga se posebno dojmilo, bez razmišljanja odgovara:
- Ribolovni alat, mamac za sipe i vrše. Potom makete brodova. Još me više fascinira činjenica da su sve ove predmete nekada koristili naši ljudi, lokalno stanovništvo.
Kroz zbirku ih je proveo sam Željko Skomeršić, koji uz svaki eksponat veže zanimljivu priču.
Pročitajte i:
Fotografijei i tekst: Marijana Markelić
















