novilist.hr, 27. studenog 2015.
Tradicijskoj kulturi bio je posvećen posljednji u nizu okruglih stolova na temu budućnosti kulture u Primorsko-goranskoj županiji.
Bio je to nastavak tematskih rasprava koje organizira Upravni odjel za kulturu, sport i tehničku kulturu PGŽ-a, a u okviru izrade nove Strategije kulturnog razvitka PGŽ-a za razdoblje od 2015. do 2020. godine. Pročelnik Upravnog odjela Valerij Jurešić upoznao je sudionike okruglog stola s postupkom izrade Strategije, koji obuhvaća prikupljanje podataka o kulturi u PGŽ-u, stavove građana o kulturi, stavove kulturnih stvaratelja o kulturi, javne rasprave strateških smjernica, disciplinarne rasprave projekata, interdisciplinarne rasprave projekata, javnu raspravu prvog nacrta Strategije, prihvaćanje Strategije kulturnog razvitka te izradu akcijskog plana.
Slaba vidljivost
Rezultati ankete provedene među kulturnim stvarateljima pokazali su da ispitanici kao najveći problem navode financije, nedovoljan broj stručnih zaposlenih osoba, slab odaziv mladih ljudi, kao i nemotiviranost za posjećivanje kulturnih manifestacija, pogotovo onih vezanih uz folklor i tradicijsku kulturu. Spominju se i slaba medijska vidljivost te slaba suradnja s obrazovnim sektorom. Prema rezultatima ankete, tradicijska kultura najviše se njeguje u primorskom zaleđu, a najmanje na goranskom području. Zadovoljstvo kulturnom ponudom najveće je u Rijeci, a opet je najniže za goransko područje. Kao prijedlozi za poboljšanje situacije navedeni su bolja promocija i infrastruktura, adekvatni javni prostori, otvaranje međusektorske suradnje, transparentnije i kvalitetnije financiranje, razvoj publike, decentralizacija, kvalitetnije medijsko praćenje i bolja komunikacija uprave i udruga.
Valerij Jurešić podsjetio je na razvoj Županijske kulturne mreže djelovanjem kroz tri osi: razvoj infrastrukture, promjene u modelu financiranja i razvoj čvorova kulturne mreže. Osvrnuo se i na strateške projekte PGŽ-a: Putevima Frankopana i Glagoljica.
Novi zakon
U sklopu njih nastavile bi se investicije na materijalnoj kulturnoj baštini (Vinodol, Gorski kotar i Krk), a Glagoljica je multidisciplinarni projekt očuvanja i popularizacije nematerijalne kulturne baštine na području PGŽ-a. Kad je riječ o financiranju tradicijske kulture, još ove godine taj segment funkcionirat će prema starom modelu, dok će u novom modelu financiranja tradicijska kultura moći aplicirati na više mjesta. Ove godine natječaj za sufinanciranje programa u kulturi PGŽ-a trebao bi biti objavljen do sredine prosinca, a razlog je novi Zakon o udrugama s kojim su udruge trebale uskladiti svoje statute.
Na okruglom stolu je izražena bojazan da će ovime dosta udruga nestati, jer one udruge koje ne usklade svoje statute s novim zakonom mogle bi prestati djelovati. Istaknuto je i da je situacija na terenu posve drugačija od onog što bi trebalo biti, kao i da oni koji se bave tradicijskom kulturom nisu dovoljno educirani za promjene koje se predlažu. [Kim Cuculić]