Otok Krk prešao četiri milijuna noćenja

Nakon što je Grad Krk po prvi put zabilježio više od milijun noćenja i to prigorno obilježio, u uredu Turističke zajednice otoka Krka, 09. listopada 2015. godine, priređena je press konferencija tijekom koje je predstavljen još jedan zavidan turistički rezultat, no ovog puta na razini otoka.

O ostvarenih četiri milijuna noćenja tom su prigodom kazivali Robert Anton Kraljić, Anton Bolonić i Majda Šale, predsjednik, potpredsjednik i direktorica Turističke zajednice otoka Krka.
Važno je istaknuti, uvodi Kraljić, kako je nakon mnogo godina na otoku Krku realizirano više od četiri milijuna noćenja, što govori u prilog porastu, i to ponajviše u kategoriji privatnog smještaja iako za njom ne zaostaju niti hoteli, ni kampovi. Osim toga, moramo primijetiti da su nam se vratila neka stara tržišta, poput južnonjemačkog, austrijskog ili talijanskog, koje postaje sve aktivnije, a dobrim turističkim rezultatima sigurno je pridonijelo i povećanje zračnog prometa. Obzirom na zračnu luku koju imamo na otoku isti bismo, putem udruženog oglašavanja, trebali još više stimulirati, jer pokazalo se da gosti koji koriste avio-prijevoz troše više samim time što na otoku borave bez prometnog sredstva, pridonoseći time i smanjenju gužvi na cestama u samoj špici sezone. Htio bi, zaključuje Kraljić, ukazati na otočno zajedništvo o čemu svjedoče mnoge aktivnosti Turističke zajednice otoka Krka, jer imati 5%, a možda i 6%, od ukupnog broja noćenja u Republici Hrvatskoj, govori puno za jedan otok.  
Smatram da je ova godina rekordna kako za hrvatski, tako i za otočni turizam, nastavlja Bolonić, jer uspjeli smo, zajedničkim radom i trudom, dostići respektabilnu brojku od četiri milijuna noćenja kojoj smo se zaista dugo nadali. Takav rezultat iznova nas je potvrdio kao turističkog lidera županije, ujedno i najturističkiju otočnu destinaciju Jadrana, što prije svega trebamo zahvaliti djelatnicima u turizmu bez čijeg bi predanog angažmana situacija sigurno bila bitno drugačija. Iako smo zabilježili značajnu brojku, završava Bolonić, ono što danas u turizmu predstavlja najveći izazov svakako je produljenje turističke sezone što je moguće ostvariti inzistiranjem na selektivnim oblicima turizma, jer prošlo je vrijeme kada su turisti dolaskom u destinaciju bili prepušteni isključivo sebi. Time bi se mjesta koja nose veći dio turističkog rezultata rasteretila, i to u korist povećane aktivnosti koju bi mogla primiti danas nešto manje turistički razvijena unutrašnjost otoka. 
 

 

Izuzetni rezultati koji su ostvareni na otoku Krku, a koji se ogledaju u dostignutih četiri milijuna noćenja i 700.000 dolazaka, tumači Šale, bili su naš cilj. Iako smo se uspoređivali s rekordnom 2013. godinom, htjevši dostići njezin rezultat, nadišli smo je i ostvarili impozantnu brojku koja osim što raduje, itekako i obvezuje. Međutim takvi rezultati nisu slučajni jer jako je puno uloženo na području čitavog otoka, o čemu govore podaci kako su gotovo sve turističke destinacije ostvarile preko pola milijuna noćenja, a Grad Krk, više od milijun. Ne smijemo ovdje ne spomenuti Dobrinj koji je sa svojih 300.000 noćenja došao do zaista izuzetnog rezultata, ali i Vrbnik, koji unatoč skromnim smještajnim kapacitetima, iz godine u godinu bilježi samo povećanja. I dok gospodarstvo ulaže u kvalitetu smještajnih kapaciteta, lokalne turističke zajednice svu svoju snagu usmjeravaju prema aktivnostima vezanim uz oglašavanje, ali i promociju najrazličitijih događanja koja se odvijaju ne samo tijekom ljeta već u periodu pred i posezone, što predstavlja dio aktivnosti obuhvaćenih projektom Hrvatska 365. Da bismo održali ovakva ostvarenja, zaključuje Šale, već se rade programi za narednu godinu, odnosno nastavak ove započetih aktivnosti, a iako nam nije primarno povećanje broja noćenja već ulaganje u kvalitetu, to nam omogućuju kapaciteti kojima Krk danas raspolaže.