Tijekom svog boravka u Hrvatskoj, Madelyn Antoncic, potpredsjednica i rizničarka Svjetske banke u Washingtonu, 09. rujna 2014. godine, zajedno sa suradnicima, Antoniom Davilom Bonazzijem i Stjepanom Gabrićem, posjetila je otok Krk, obzirom da su ovdje u tijeku radovi na infrastrukturnim projektima kreditiranim upravo sredstvima Svjetske banke.
Kraće sastanke u Omišlju, a potom i gradu Krku, Madelyn Antoncic odradila je u društvu predstavnika Hrvatskih voda, Ivice Plišića, generalnog direktira, njegovog zamjenika Danka Holjevića te Narciza Dalsasa, voditelja Projekta Jadran u sklopu kojeg se na otoku Krku grade tri velika pročišćivača otpadanih voda za područje Grada Krka, Malinske, Njivica i Omišlja, koji bi u pogon trebali biti pušteni do kraja naredne godine. Krčkom sastanku pored gradonačelnika Darija Vasilića, također su nazočili njegov zamjenik Čedomir Miler i Frane Mrakovčić, direktor krčkog Komunalnog društva Ponikve, a kako je pritom istaknuto izgradnja otočnih postrojenja teče prema zacrtanom terminskom i financijskom planu.
Projekt Jadran u cijelosti financijski zatvara Svjetska banka koja ima sklopljen ugovor s Vladom Republike Hrvatske, iza čega stoje Hrvatske vode koje su zajedno s krčkim Komunalnim društvom Ponikve investitori i voditelji cjelokupnog projekta. Sama otplata kredita Svjetskoj banci odvija se na način da jedan dio zatvara Vlada, drugi Hrvatske vode, što čini oko 50% investicije, a treći lokalne samouprave kroz namjensku cijenu za razvoj (3,00 kn po m3) iz koje se do 2024. godine podmiruje kredit za izgradnju čitavog postrojenja. Svaka lokalna samouprava tako financira vlastite uređaje, i to na način da Općina Omišalj financira uređaj Omišalj, općine Omišalj i Malinska-Dubašnica zajednički uređaj Ćuf, a Grad Krk uređaj Krk. U sklopu ovog projekta grade se podmorski ispusti i mehanički uređaji za pročišćavanje, a na spomenutim lokacijama ostavljena je mogućnost da se kroz sljedeći projekt koji će biti financiran od strane Europskih fondova realizira izgradnja bioloških uređaja. Iako je bilo predviđeno da se u ovaj projekt uloži oko 93 milijuna kuna, isti će se realizirati u visini od 70% ukupno planiranih sredstava, a osnovni razlog tome leži u činjenici što se u vrijeme njegova ugovaranja predviđala izgradnja prvog stupnja pročišćavanja. No, kako se projekt razvio u smjeru drugog stupnja pročiščavanja, tekućim će se projektom omogućiti samo mehanički predtretman, što znači da se izostavljanjem jednog dijela postrojenja smanjio obujam projekta, a tako i prvotno planirane financije.