Ovogodišnja Štorija o galiji Cristo Ressussitato, nakon otvorenja izložbe Blago iz bokeljskih baula te sudjelovanja Krčana i Kotorana u programu kojim je Rab obilježio obljetnicu Lepantske bitke, 08. listopada 2015. godine, nastavljena je predstavljanjem istraživanja Mladena Bastijanića te monodramom Zapisi iz Nevremena, splitskog kazališta PlayDrama.
Dan prije nego li je održano u krčkoj Maloj vijećnici, izlaganje naslovljeno Galijoti - braća po veslu, Mladen Bastijanić, inače potomak slavnog Ljudevita Čikute (Cicute, Cekute, Čekute ili Cikute), soprakomita krčke galije trireme Cristo Ressussitato kojom je 1571. zapovijedao borivši se u Lepantskoj bitki, održano je u gradu Rabu, u sklopu premijernog izdanja znanstvenog skupa Lepant 444. U oba grada ovaj predani istraživač i entuzijast, kazivao je o svome porijeklu, galijotima, mornarima, vojnicima, kapetanima i soprakomitima, što ih je stoljećima davala obitelj Čikuta, a za koju je naveo da su Krk nastanili pred šesto godina. Tako je jedan od pripadnika porodice bio u služni Ivana VII. Frankopana već u vrijeme pape Kalista III. (1455. - 1458.), otkud proizlazi i prvi pisani zapis sa spomenom prezimena Čikuta. No, kako su tema ovog predavanja, obzirom na prigodu, ipak oni kojima je izbor i sudbina bilo moreplovstvo, navodi Bastijanić, želja mi je predstaviti, prvog Čikutu kojeg se spominje kao zapovjednika ratnog broda. Riječ je o Nikoli Čikuti, što ga je sudbina, 1512. godine, dovela na obale Labinštine, i to kao kapetana grande fuste, a bio je to brat Ivana Čikute, zapovjednika krčke galije koja je sudjelovala u bitki kod Santa Maure te stric Ljudevita Čikute (Ivanov sin), soprakomita koji se borio u Lepantskoj bitki. U venecijanskom Državnom arhivu kao soprakomit navodi se i Santo Čikuta koji je kavaljer Svetog Marka postao poveljom iz 1618., dok 1716. godine nailazimo na Jakova Čikutu. Iz toga se dade zaključiti kako su sinovi krčke obitelji Čikuta, duž tri stoljeća obnašali dužnost soprakomita, bivajući aktivni sudionici u ratu koji je Venecija vodila s carom Maksimilijanom Habsburškim, zatim u bitkama kod Preveze i Lepanta te Ciparskom, Kandijskom i Morejskom ratu. Vratimo li se Nikoli Čikuti, nastavlja Bastijanić, vidjeti ćemo da je prema izvještaju venecijanskog patricija i senatora Marcantonia Michiela, po nalogu krčkog providura naoružao galiju sa zadatkom da uništi dva brigantina što su gusarili po Kvarneru. Iako ne znamo ishod te zadaće, znamo da je sa svojom posadom zatražio mjesto na području pod upravom labinskog podestata, uzevši nadimak Bastijanić, koji je nakon njegove smrti, 1538. godine, postao prezime njegovih potomaka, s time da nam povijesni izvori sugeriraju kako je život izgubio u bitki kod Santa Maure, i to na krčkoj galiji. Povijest nam nadalje otkriva slavnog soprakomita kojem je još za života podignuta spomen ploča u Krčkoj katedrali - Ljudevita Čikutu - inače sudionika jednog od najvećih okršaja na moru što ga je svijet zabilježio, a čija je galija Cristo Resssussitato, pored još sedam istočnojadranskih galija, pridonijela pobjedi Svete lige, i tako odredila daljnju sudbinu Mediterana i njegovih žitelja, zaključuje Bastijanić.
Nakon predavanja koje je okupljene potaklo na raspravu, otvorivši mnoga zanimljiva pitanja, u ranoromaničkom zdanju crkve sv. Kvirina, održana je dokumentarna monodrama Zapisi iz nevremena, splitskog kazališta PlayDrama, u adaptaciji i izvedbi glumca Trpimira Jurkića. Ta hvaljena i nagrađivana predstava nastala je prema odabranim kolumnama i intervjuima don Branka Sbutege, sabranim u knjizi Kurosavin nemir svijeta. Prerano preminuli svećenik iz Boke, župnik Svetog Eustahija u Dobroti, bio je povjesničar umjetnosti, intelektualac, ali i čovjek koji je duboko proživljavao (ne)vrijeme u kojem se zatekao. Zato njegove zapise, koji su posve obuzeli pažnju publike, posebice okupljenih Kotorana, ne možemo gledati tek kao puki dokument trenutka, već isključivo kao zapise srca, koji nam otkrivaju dušu mudrog čovjeka, predanog vjernika, nespremnog da odustane od temeljnih ljudskih vrijednosti unatoč svemu što ga je (početkom Domovinskog rata) zateklo.
U završnici Štorije o galiji Cristo Ressussitato, 09. listopada, Krčanima su u slikovitom dvorištu Volsonisa zapjevale poznata Klapa Sinj i naša Bona forma, i to tijekom Galijotske večere što je bio izvrstan trenutak da Krčani i Kotorani, uz pravi galijotski obrok i pokoju čašicu vina, još jednom razmjene dojmove koje su upili sudjelujući u mnogim, ovog tjedna, priređenim programima.