Predstavljen interdisciplinarni projekt Pitaj ne skitaj!

Tijekom projekta definirane kataloške jedinice taku su predstavljene na dvojezičnoj (hrvatski, engleski) Internet stranici Priča o Krku koja pruža višestruke mogućnosti pretraživanja bogate baze podataka, i to putem ključnih riječi, fotografija, geografskih lokacija, povijesnog pregleda razvoja grada te interaktivne vremenske linije.

Projekt, kojeg su podržali Turistička zajednica Grada Krka i Konzervatorski odjel Rijeka, pred punim su auditorijem predstavili gradonačelnik Darijo Vasilić, rektor riječkog Sveučilišta Pero Lučin te voditeljica znastveno-kreativnog tima Ema Ančić.

Pitaj ne skitaj! predstavlja jedan izuzetno vrijedan projekt sakupljanja i inventarizacije kulturne baštine grada Krka te njezina inventivnog i suvremenog prezentiranja, tumači na početku Vasilić, a kako se volimo nazivati gradom povijesti i kulture, došlo je vrijeme da to naše bogatstvo na pravi način i prezentiramo svim našim posjetiteljima, ali i Krčanima, da se što bolje upoznaju s vrijednostima koje smo naslijedili od naših predaka. Drago mi je da se ovim projektom razvila jedna lijepa suradnja Centra za industrijsku baštinu Sveučilišta u Rijeci i Grada Krka, čiju je realizaciju izvrsno koordinirala Ema Ančić, budući da je na projektu radio poveći broj suradnika. Za nas je ovo značajan dan, zaključuje Vasilić, jer smo i dosad imali veliki broj projekata na kojima smo surađivali s mnogim riječkim fakultetima ali nikada nismo formalizirali takvu suradnju, tako daćemo danas potpisati i jedan simbolički ugovor između Sveučilišta u Rijeci i Grada Krka, kojim pristajemo postati svojevrsnom dislociranom sveučilišnom bazom u kojoj se i nadalje mogu raditi dobri istraživački, znanstveni i stručni projekti.

Riječko Sveučilište razvija se vrlo intenzivno, a unatoč pridjevu riječko, radi se o Sveučilištu sviju nas, ističe Lučin, što predstavlja suštinu politike i strategije razvoja te institucije. Kako bi to i demnonstrirali valja podsjetiti da smo u posljednjih deset godina u prosjeku rasli deset posto godišnje, no danas možemo govoriti o rastu od trideset posto. Međutim, ono što u konačnici predstavlja naš cilj, nastavlja Lučin, jest to da se moramo profilirati kao Sveučilište koje brine o razvoju svoje zajednice, i to ne samo grada Rijeke, već čitavog ovog područja, budući da smo procijenili kako njezine mogućnosti ovise upravo o ljudima i znanju koje se akumulira na Sveučilištu. Upravo znanje možemo izdvojiti kao jedan od primarnih preduvijeta za stvaranje novih radnih mjesta koja se mogu osmisliti i u okviru samog Sveučilišta uz pomoć ljudi koji su spremni istraživati. Radi toga krenuli smo u smjeru izgradnje jakog istraživačkog Sveučilišta te bi se do 2020. godine trebali popeti jednu stepenicu više, prema američkim klasifikacijama, što za nas svakako predstavlja velik izazov. Stoga je sva naša energija, priznaje Lučin, usmjerena prema tome cilju, i to kroz izgradnju sveučilišnog kampusa, razvijanje fakulteta koji još nisu doselili u okvire kampusa, ali i razvijanje sveučilišnih aktivnosti u svim gradovima i mjestima koji nas okružuju. Primjer na koji način Sveučilište može pridonijeti zajednici, danas je pred nama, a iako je čitava priča započela s istraživanjem riječke industrijske baštine i osnivanjem Centra, te je okvire u međuvremenu nadišla. Mladi istraživači, zaključuje Lučin, svoj su angažman tako pronašli i u gradu Krku, a nadamo se da će isti primjer slijediti i druge sredine jer mi se sa svojom poviješću i kulturom teško možemo obračunati na pravi način bez ozbiljnih znanstvenih istraživanja, znanstvene metode i ljudi koji to žele raditi.

U nastavku predstavljanja, sadržajem nove Internet stranice, okupljene je provela koordinatorica projekta Ema Ančić, da bi naposlijetku između Grada Krka i Sveučilišta u Rijeci bio potpisan ugovor kojim je načelno utvrđena suradnja u području znanosti i visokog obrazovanja u okviru zajedničkih interesa, poput ostvarivanja znanstvenih, stručnih i istraživačkih projekata, razmjene znanja, praktične primjene znanja stečene visokim obrazovanjem ili ostvarivanja suradnje u području visokog obrazovanja, s posebnim naglaskom na ono cjeloživotno.