Predstavljena asocijacija CCN, njezin kreditni i kartični model

Način rada CCN-a Krčanima je iscrpno prezentirao Đuka Juričan, istakavši naprije kako se središte te međunarodne inicijative uglavnom oslonjene na Kyoto protokol, a pokrenute s ciljem edukacije ljudi o klimatskim promjenama i iznimnoj važnosti kišnih šuma, nalazi u australskom gradu Adelaideu, djelujući svojim članstvom u više od 120 država svijeta. Osnivači Campbell Scott i Ermino Kotlar CCN su osnovali 2011. godine na Međunarodnu godinu šuma s ciljem okupljanja milijunskog članstva i pružanja mogućnosti svakome pojedincu da nađe vlastiti model kako da se priključiti inicijativi i zaradi, a da pritom sudjeluje u zaštiti velikih područja kišnih šuma. CCN, dodaje Juričin, surađuje s autohtonim stanovništvom i vladama diljem svijeta, a sve s ciljem što uspješnije realizacije zelenih projekata s time da asocijacija trenutno upravlja s oko 24 milijuna hektara šuma birinući se uz sve što je vezano za ta velika šumska područja te omogućujući članstvu da se aktivno uključi u same projekte. U stopostotnom vlasništvu asocijacije dvije su važne tvrtke Lemco i The Earth Foundation, s time da prvospomenuta upravlja zemljom, a drugospomenuta brine o domicilnom stanovništvu na područjima kišnih šuma, njihovoj edukaciji, infrastrukturi, zdravstvu, ukratko svemu što im je potrebno za život, poučavajući ih također kako na drugačiji način živjeti od tih vrijednih zelenih resursa. 

Unutar verificiranih konzervacijskih projekata, investicijama članstva pokušavaju se zaštititi hektari kišniš šuma (čiji su eko sustavi bitno narušeni agresivnom deforestacijom), tumači Juričan, te omogućiti asocijaciji da odradi sve ono što po protokolu mora. Uloga CCN-a tako postaje ukazivanje na činjenice kako pojedina investicija i u kojem omjeru može revitalizirati devastirana područja kišnih šuma te kako od toga imati koristi i nešto zaraditi. Međutim uvijek se postavlja pitanje: zašto baš zaštita kišnih šuma? Zato što one, iako zauzimaju svega 2% zemljine površine, čine dom polovici biljnog i životinjskog svijeta koje čovječanstvo poznaje. Te šume imaju apsorpciju 365 dana u godini za razliku od naših šuma koje imaju tek 154 dana efektive, što znači da apsorbiraju od 10 do 40 tona CO2 davajući nam od sedam do 28 tona kisika po hektaru. Prema tome, svi mi živimo u simbiozi s kišnim šumama za koje se s pravom kaže da su pluća svijeta. 

Hrvatska priča krenula je prije osam mjeseci, nastavlja Juričan, i zasad broji oko 1000 članova, a ukoliko se stvori dovoljno velika baza članstva otvoriti će se veće mogućnosti za povlačenje sredstava iz fondova CCN-a prema hrvatskim projektima. Zasad je u Zagrebu inicirana proizvodnja vjetroelektrana za kućnu upotrebu (3,5 kW) što u realizaciju kreće krajem listopada, ove godine.

Sve ovo o čemu je dosad bilo riječi vezano je uz globalnu sliku poslovanja CCN-a, međutim postoje i modeli osmišljeni za građane kako bi se i oni uključili u posao te polako od potrebe da zarade novac, postali investitori koji se potom uključuju u sve veće projekte. Poslovni plan CCN-a jest zaštiti hektar po hektar kišniš šuma, a trenutno ih je pod upravom 24 milijuna. Novac se tako zarađuje na svakom hektaru, i to od apsorbirane količine CO2, zaštite voda na tim područjima, ali i zaštite stanovništva. Prema tome radi se o svojevrsnim nagradama za zaštitu voda, zaštitu biljnog i životinjskog svijeta, ekološki uzgoj voća i povrća, proizvodnju energije iz obnovljivih izvora. Iz svega toga ubiru se financijaska sredstva koja odlaze u zajednički bazen čime potom raspolaže članstvo asocijacije. Jedno investiranje tako donosi dugogodišnju dobit, ističe Juričan, jer šuma svake godinu isto apsorbira. Osim karbon kredita, građanima je dostupan i CCN MasterCard, prva zelena kartica, čija se provizija, koju inače uzima kartična kuća, ulaže u zaštitu kišnih šuma, od čeka ulagač zatim ima financijsku korist, zaključuje Jaručan.

Sve ostale informacije vezane uz djelovanje CCN-a na području Hrvatske mogu se dobiti na broj telefona 01 4101 558 ili e-mail ccngreennews@gmail.com.