Predstavljena buduća biblija krčkog turizma

novilist.hr, 06. listopada 2016.

 

U Velikoj vijećnici Grada Krka jučer je održana prezentacija Strategije razvoja turizma otoka Krka, za otok i otočane iznimno bitnog strateškog dokumenta koji, iako formalno do 2020. godine, razvojni put tog turizmu okrenutog područja usmjerava i na značajno dulje razdoblje.

 

Predstavljanje novog strateškog dokumenta proteklo je u pozitivnom i konstruktivnom ozračju, kako tijekom predstavljanja Strategije za koju je, u ime izrađivača iz zagrebačkog Instituta za turizam bila zadužena mr. sc. Neda Telišman-Košuta, tako i u dijelu završne rasprave u kojoj su otočani, stručnjaci raznih profila pretresli teme i dileme proizašle iz nastojanja strateškog determiniranja smjera u kojem bi se otočni turizam, a s njim i cijeli otok, trebao zaputiti.

 

Malo i obiteljsko

 

Generalni zaključak onog što su iznjedrili stručnjaci Instituta mogao bi se svesti pod odrednicu da će se budućnost turizma otoka Krka, prije nego na širenju i povećavanju receptivnih kapaciteta (kroz moguću izgradnju novih smještajnih objekata) temeljiti na boljem odnosno duljem i učinkovitijem korištenju onih već postojećih, ali i dobro promišljenom poticanju i promicanju svega onog što bi turistički proizvod Krka kao cjeline trebalo učiniti kvalitetnijim, traženijim i prepoznatljivijim.

Otok Krk nedvojbeno je i danas moćna, jaka i uspješna turistička destinacija koju posjećuje njoj iznimno lojalna klijentela, ocijenila je mr. sc. Telišman-Košuta napomenuvši i da otok, koji ostvaruje 30-ak posto županijskog te nešto iznad pet posto nacionalnog turističkog prometa, muče i neki problemi. To je u prvom redu izrazita sezonalnost turizma, ali i uniformnost te stanovita zastarjelost ponude koja se pritom mahom odvija na obali. Ono što pak stručnjaci Instituta za turizam prepoznaju kao glavni forte krčkog tržišnog promoviranja je sadržajnost i raznolikost ponude. Bitno je i naglašavanje svega onog što bi se moglo svesti pod malo i obiteljsko odnosno pod premise individualnog pristupanja gostu kao i kroz naglašavanje i promoviranje već danas izuzetno izražene ekološke opredijeljenosti žitelja ovog otoka koji, istakla je Telišman-Košuta, uistinu po mnogočemu jest naj.

 

Profiliranje

 

Cilj postavljen u rastezanju sezone na barem sedam mjeseci, po ocjenama izrađivača studije ali i otočana uključenih u izradu, trebao bi se ostvariti kroz jačanje te bolje promoviranje posebnih segmenata ponude. Osim sunca i mora koji će ostati nosivim elementom turizma svih krčkih lokalnih destinacija struka je za buduće profiliranje Baške tako preporučila njenu outdoor ponudu, kod Krka bi to bila kultura dok bi se Punat, sasvim razumljivo, tržišno brendirao kao destinacija nautike. Za Vrbnik je tako određen eno-gastronomski prefiks dok je Dobrinjština naznačena kao područje zdravlja odnosno zdravstvenog turizma. Malinska bi se trebala nastaviti profilirati kao područje najbolje ponude malih i obiteljskih hotela dok bi Omišalj, nakon što se jednog dana ostvari projekt tematskog zabavnog parka u zoni Voz-Peškera, trebao postati prepoznatljivim kao destinacija zabave.

 

Skromniji rast

 

Konzervativno promišljanje jačanja otočnih prihvatnih kapaciteta u budućnosti jasno se ogleda u brojčanim postavkama kojima se u Strategiji, do 2020. godine, puca na 12 postotni rast broja postelja. Sa sadašnjih nešto više od 50 tisuća turističkih kreveta taj bi broj do 2020. trebao narasti na svega 57 tisuća, od kojih bi polovica trebala nastati u hotelima, a po 25 posto u kampovima odnosno privatnom smještaju. Iz toga, ali i svega izrečenog dalo se osjetiti da Krčani, kao uostalom niti izrađivači Strategije, baš i nisu skloni mega-projektima odnosno planovima koji bi povećanjem sezonskim pritisaka dodatno opteretili ionako već prenapregnutu infrastrukturu. Znatno veću naklonost pokazali su prema svemu što bi povećanju turističkog prometa pridonijelo kroz bolje i dulje korištenje postojećih kapaciteta.

 

Niska potrošnja

 

Strategijom preporučene smjernice, po autorima ovog dokumenta, pogodit će metu ostvari li se do 2020. godine 34-postotni porast broja noćenja, ali i 30-postotni rast prosječne turističke potrošnje koja je na Krku trenutačno na prilično niskih 47 eura dnevno (što je osjetno ispod nacionalnog i županijskog prosjeka). Kako je u zaključku prezentacije naglasila Majda Šale, direktorica TZ otoka Krka, Strategija koja je jučer prvi put cjelovito predstavljena na Skupštini krovne organizacije otočnog turizma formalno bi trebala biti usvojena do konca ove godine. Bitno je spomenuti i da se krčka strateška turistička biblija oslanja i na kompatibilne odrednice županijske strategije koja je također u izradi. [Mladen Trinajstić]