Krčko Trgovačko-komunalno društvo Ponikve eko otok Krk zabilježilo je sudjelovanje na međunarodnoj konferenciji čija je tema bio Otpad u moru - izazovi i rješenja, a koja je sredinom srpnja ove godine održana u Splitu, u organizaciji zastupnika u Europskom parlamentu, Davora Škrleca.
Konferencija je okupila brojne domaće i inozemne stručnjake, predstavnike državnih institucija, aktiviste i ostalu zainteresiranu javnost, koji su zajednički raspravljali o problemu otpada u Jadranskom moru, iznoseći, pored ostalog, i svoja iskustva u rješavanju tog problema. Spomenutim događanjem tako je završena nacionalna kampanja protiv bacanja otpada u more čiju je provedbu, tijekom lipnja i srpnja, preuzeo Ured europarlamentarca Škrleca, potaknut činjenicom da Hrvatska još nema razrađen model praćenja i zbrinjavanja te vrste otpada. Budući da je more iznimno važan resurs hrvatske ekonomije, zadaća kampanje bila je podignuti svijest građana i turista o toj važnoj problematici te ukazati na potrebu uspostavljanja učinkovitijeg i održivijeg modela zbrinjavanja otpada u Jadranskom moru.
Na splitskoj konferenciji mnogi su sudionici govorili upravo o svojim iskustvima i programima kojima žele preventivno djelovati te tako pomoći u rješavanju problema koje uzrokuje bacanje otpada u more, točnije onečišćenje koje ono uzrokuje. U tom kontekstu Ponikve eko otok Krk predstavile su svoj projekt
Plava vreća (Blue Bag) o kojem je sudionicima konferencije kazivao Dejan Kosić, tehnički direktor društva.
Plava vreća jedan je od brojnih ekoloških projekata koje krčko trgovačko-komunalno društvo već nekoliko godina provode na području otoka. Riječ je o ekološko-turističkom programu osmišljenom za nautičare, turiste i sve zaljubljenike u prirodu koje se teži potaknuti na volontersko čišćenje obale od naplavina. Prve plave vreće na hrvatskoj su se obali pojavile upravo na otoku Krku, čime su Krčani ponovno demonstrirali svoje liderstvo u mnogim inovativnim akcijama koje potiču ekološku osviještenost, očuvanje okoliša i održiv razvoj. Cilj akcije Plava vreća jest da svaki nautičar tijekom sezone sakupi barem jednu vreću naplavina. Turisti, ali i lokalno stanovništvo, na taj način osiguravaju sebi i drugima čiste plaže na kojima provode svoje ljetne dane, a pritom pokazuju i svoju ekološku osviještenost, odnosno brigu o okolišu. Mnogi zeleni projekti i energetski učinkovita rješenja pobuđuju sve veći interes Krčana, ali i gostiju. Stoga, i novi slogan - DISCOVER ECO LIFESTYLE ON THE ISLAD OF KRK - turistima jasno daje do znanja na kakav otok dolaze, a sve te inicijative zajedno predstavljaju tek dio ukupne strategije kojom se želi postići da otok Krk postane uistinu jedinstven na čitavom Mediteranu. Krčke plave vreće podijeljene su svim sudionicima konferencije što je imalo zamjetan marketinški efekt u smislu popularizacije tog projekta i općenito jačanja ekološke svijesti. Jer tom će gestom Plava vreća doći u mnoge europske zemlje, ali i u sam Europski parlament, obzirom da su vreće dobili i europarlamentarci koji će ih ponijeti u Bruxelles.
Kako je istaknuto tijekom konferencije, otpad u moru jedna je od najbrže rastućih prijetnji s velikim okolišnim i gospodarskim posljedicama. Posebno je alarmantna činjenica da čak 94% tog otpada završi na morskom dnu što nije vidljivo pa se ne može sanirati. Svake godine u oceanima i morima završi oko 8 milijuna tona plastike koja predstavlja najveću opasnost za morski život, okoliš i ljudsko zdravlje, a nakon raspadanja postaje dio prehrambenog lanca najrazličitijih morskih organizama. Te porazne činjenice nije pošteđen ni Mediteran u kojem čak 80% ukupnoga otpada čini upravo mikroplastika koja dospijeva u hranidbeni lanac. Budući da čak 80% otpada u more dolazi s plaža i obale (a preostalih 20% s brodova u pomorskom prometu i ribarica), iznimno je važno provoditi preventivne programe i akcije poput Plave vreće, usmjerene prema sprečavanju onečišćenja mora, posebice plastikom kao najopasnijim otpadom.
Svjesna tog golemog problema, Europska komisija trenutno radi na Strategiji o plastici u sklopu koje će se posebna pozornost posvetiti upravo plastici koja kao otpad dospijeva u more. Prema procjenama, provedbom europskog zakonodavstva o gospodarenju otpadom, morski otpad trebao bi se do 2030. godine smanjiti za najmanje 25%.