S Noći muzeja u Krku i Korniću

Povodom Noći muzeja, 01. veljače 2019. godine, u Galeriji Decumanus predstavljen je izložbeni projekt Troja na putu, a toj se popularnoj nacionalnoj inicijativi koju 14. put za redom iniciralo Hrvatsko muzejsko društvo, programom na temu Pučka gluma u Korniću, održanim u Zavičajnoj etnografskoj zbirci, pridružila i Katedra Čakavskog sabora Kornić.

Pa krenimo redom. Okupljenima u krčkoj galeriji Centar za kulturu Grada Krka ovom je prigodom omogućio uživanje u jedinstvenom postavu kojim je Arheološki muzej Zagreb, u suradnji s Turskim kulturnim centrom Yunus Emre iz Zagreba i turskim veleposlanstvom u Zagrebu, prošlu, 2018. godinu, obilježio kao Godinu Troje, i to u povodu 20. obljetnice njezinog uvrštenja na UNESCO-ovu listu svjetske baštine.

Naime, Troja je jedan od najslavnijih arheoloških lokaliteta na svijetu, a njezini su ostaci najznačajniji primjer kontakata između Mediterana i anatolijskih civilizacija i kultura. Zbog svog strateškog položaja stoljećima je imala ulogu poveznice između Anatolije, Balkana te Egeide i Crnog mora, ponajviše trgovačkog, migracijskog, kulturološkog i političkog značaja. A zahvaljujući Homeru i njegovim epovima, postigla je besmrtnost i postala simbolom herojskih ideala koji su kroz povijest nadahnjivali brojne umjetnike, osvajače, istraživače i romantike.

Izložbom Troja na putu, koja je dosad gostovala u Zagrebu, Puli, Rijeci, Zadru, Osijeku i Karlovcu, uglavnom su objedinjene fotografije što ih je na korištenje ustupio trenutni voditelj istraživačkih radova na samom lokalitetu - dr. Rüstem Aslan. Fotografski dio, također, prate i dva videa, jedan o samoj arheologiji, dok je drugim predstavljen velebni Muzej Troje koji je nedavno otvoren u blizini te znane arheološke destinacije. Koristeći video i fotografsku dokumentaciju, postavom, koji se može razgledati sve do 07. veljače, tako je dan kratak presjek o tome kako i gdje je otkrivena Troja i što je uopće ona, upoznajući nas, uz ostalo, s legendom o Trojanskom ratu, ali i s činjenicama o istraživačima koji su dali svoj prilog poznavanju drevnog grada.

Izložbu su zajednički otvorili ravnateljica Centra za kulturu Grada Krka Maja Parentić i ravnatelj Arheološkog muzeja u Zagrebu Sanjin Mihelić, koji je u drugome dijelu programa održao sadržajno i svakako zanimljivo predavanje pod nazivom Troja i njezina godina u Hrvatskoj.

U isto vrijeme, u Zavičajnoj etnografskoj zbirci Kornić, obilježavanje Noći muzeja započelo je prezentacijom rada nedavno osnovanog Dramskog studija Frankopan Udruge Knezovi Krčki Frankopani, točnije izvedbom igrokaza Plesna haljina žutog maslačka (Sunčana Škrinjarić) kojeg su talentirane članice dramske grupe Dramići tijekom prošle godine pripremale pod vodstvom redateljice i dramske pedagoginje Frane Marije Vranković. U nastavku, uslijedila je demonstracija članova Udruge Knezovi Krčki Frankopani koji su Etno kući ustupili vrijedan izložak, zatim kratko izlaganje o pučkoj glumi '20.-ih i '30.-ih godina prošlog stoljeća, čitanje jednočinke U nedilju po vičernji autora Ivana Kremenića, s time da je ova pučkom kazalištu i glumi posvećena večer završava još jednim izlaganjem, ovog puta o školskim predstavama što su se '50.-ih i '60.-ih godina prošlog stoljeća održavale u Društvenom domu Kornić, a sve to (zajedno) uz fini domaći kruh iz krušne peći.

Atmosferu iz Etno kuće u Korniću fotografijama prenosi: Marijana Kirasić-Nekić (Foto klub Krk).