U gradonačelnikovom uredu, 02. prosinca 2015. godine, održana je presica tijekom koje je, u kontekstu novog koncepta Kliničko bolničkog centra Rijeka, predstavljena skorašnja implementacija usluga specijalističke zdravstvene zaštite u krčki Dom zdravlja, čime bi se značajno podigao standard naših pacijenata.
O ovoj, za grad i otok itekako značajnoj temi, pored gradonačelnika Darija Vasilića, redom su kazivali Boris Ritoša, ravnatelj Doma zdravlja Primorsko-goranske županije, Đulija Malatestinić, pročelnica Upravnog odjela za zdravstvo Primorsko-goranske županije, Davor Štimac, sanacijski ravnatelj KBC-a Rijeka i Larisa Prpić Massari, pomoćnica sanacijskog upravitelja za osiguranje kvalitete pružanja medicinskih usluga KBC-a Rijeka.
Na inicijativu Davora Štimca, uvodi Ritoša, započeli smo s provođenjem akcije koja liječnika približava pacijentu, a ne obratno, što, uzimajući u obzir obje strane, donosi mnoge benifite i koristi. Riječ je o modelu najprije implementiranom u dvije riječke ordinacije, na zapadnom i istočnom dijelu grada, a povratne informacije vezane uz isti govore nam kako je takva koncepcija organiziranja specijalističke zdravstvene zaštite i više nego opravdana. Daljnje razvijanje takvog pristupa dovelo je do otvaranja dislociranih ordinacija u Delnicama, potom Rabu i Čabru, s time da bi grad Krk trebao biti šesta lokacija u kojoj će se primijeniti takav model. Same ordinacije bit će otvorene u Domu zdravlja Krk, i to s više različitih specijalnosti, u organizaciji riječkog KBC-a. Ako pogledamo sve ono što otok Krk po pitanju primarne zdravstvene zaštite danas ima, moram priznati kako je situaciju moguće ocijeniti zadovoljavajućom. Međutim, pored 14 liječnika obiteljske medicine, osam liječnika dentalne medicine, ginekologa, četiri patronažne sestre i radiologa, Krku ipak nedostaje pedijatar, a prvi koji se vrati sa specijalizacije biti će svakako organiziran ovdje, zaključuje Ritoša.
Primorsko-goranska županija putem svoje najveće ustanove - Doma zdravlja - ali i ostalih, nastavlja Malatestinić, sustavno ulaže u nadstandardnu zdravstvenu zaštitu koja osigurava višu razinu zdravlja i veću kvalitetu života. Jer uvođenjem složenijih oblika zdravstvene zaštite, povećava se njihova dostupnost, a ujedno garantira veća kvaliteta zdravstvene zaštite, uopće. Upravo krčki Dom zdravlja,otkriva Malatestinić, uskoro bi trebao postati mjestom gdje će se specijalistička zdravstvena zaštita približiti stanovništvu ovog područja.
Ideja da se specijalisti dovedu na Krk, tumači Štimac, puno duguje zalaganjima liječnika koji su na različite načine vezani uz ovaj otok, a vodeći se njihovim sugestijama, uspjeli smo definirati struke za koje mislimo da su ovdje zaista potrebne. Kako stvari zasad stoje, iako postoji mogućnost modificiranja, na Krk bi dvaput mjesečno trebale dolaziti tri kirurške struke, odnosno ambulante za opću kirurgiju, urologiju, i neurokirurguju, zatim gastroenterološka i onkološka ambulanta, a očita potreba za okulističkom ambulantom trebala bi u dogledno vrijeme rezultirati i njezinom uspostavom. Nakon ovog pripremnog perioda, čini nam se kako bi specijalistička razina zdravstvene zaštine ovdje mogla zaživjeti do kraja siječnja naredne godine, što znači da bi tijekom najhladnijih zimskih mjeseci, veljače i ožujka, Krčanima već na raspolaganju bile navedene specijalističke struke, tumači Štimac.
S ovom lijepom idejom, ističe Prpić Massari, krenulo se u svibnju ove godine, kada su organizirane dvije dislocirane ambulante u Rijeci, na Zametu i Vežici, nakon čega su tijekom lipnja na red došle Delnice, u rujnu Rab, a u studenom Čabar. Vodeći se našim iskustvom mi smo u tim dislociranim ambulantama dosad pregledali 2.000 pacijenata koji kako bi primili uslugu specijalističke zdravstvene zaštite nisu morali napuštati svoja mjesta, što je rezultiralo pozitivnim povratnim informacijama, kako od strane pacijenata, tako i liječničkog osoblja.
Ono što se vezano uz ovu hvalevrijednu inicijativu očekuje od lokalne uprave, dodaje naposljetku Vasilić, nije participacija u troškovima tih specijalističkih liječničkih ordinacija, što će u cijelosti biti pokriveno sredstvima KBC-a i Doma zdravlja, već pomoć oko njihovog opremanja, tako da se s vremenom u našem Domu zdravlja može napraviti čim više specijalističkih pregleda. Upravo će to biti jedna od tema skorašnje koordinacije čelnika jedinica lokalne samouprave otoka s ciljem da se već u proračunu za narednu godinu osiguraju određene financije.