Srednjovjekovne protukorupcijske odredbe predstavljene izložbom Dobri stari zakoni

Ovim desetodnevnim postavom, baziranim na rukopisu Suzbijanje korupcije u Hrvatskoj u srednjem vijeku, krčkoj se javnosti predstavlja nekolicina najzanimljivijih protukorupcijskih odredbi iz srednjovjekovnih pravnih akata nastalih na području Republike Hrvatske, s posebnim naglaskom na one vezane upravo uz područje Kvarnera, poput Krčkog ili Vrbničkog statuta, Vinodolskog zakonika, Statuta Cresa i Osora, Kastavskog zakona ili Riječkog statuta.

Izložbu su zajednički otvorili predsjednica Instituta za kulturu i etiku dr. Nina Ožegović, njezin autor Zorislav Antun Petrović, zatim predsjednik Nacionalnog vijeća za praćenje provedbe Strategije suzbijanja korupcije dr. Željko Jovanović i krčki gradonačelnik Darijo Vasilić.

Veliko mi je zadovoljstvo, uvodi Ožegović, predstaviti izložbu Dobri stari zakoni koja je osmišljena radi senzibiliziranja javnosti o činjenici da su statuti i zakoni srednjovjekovnih hrvatskih gradova imali jako dobro razrađene dijelove s antikorupcijskim i protukorupcijskim mjerama koje bi i u današnje vrijeme mogle izvrsno funkcionirati, što znači da bismo se kao društvo trebali ugledati na našu baštinu o kojoj danas nažalost više ne razmišljamo. Institut za kulturu i etiku, pojašnjava Ožegović, s ovim je projektom krenuo pred dvije godine, kada se obilježavala velika obljetnica Vinodolskog zakonika, najstarijeg hrvatskog pravnog akta, uvidjevši tada da postoje mnoge protukorupcijske i antikorupcijske mjere i odredbe iz prošlosti koje utječu na sprječavanje korupcije sukoba interesa i svih ostalih zala koji su i danas prisutni u našem društvu. Vodeći se tim spoznajama objavljena su dva zbornika, u suradnji s profesorima s pravnih i filozofskih fakulteta iz Zagreba, Splita i Rijeke, koji su isporučili stručne, ali vrlo zanimljive tekstove o tim pravnim dokumentima, nakon čega je uslijedila izložba Dobri stari zakoni, čiju je realizaciju vodio Zorislav Antun Petrović. Svi ti projekti, priznaje Ožegović, rađeni su zato da njima pripomognemo izgradnju zdravijeg, boljeg i humanijeg društva, na način da korupciju pokušamo svesti na najmanju moguću mjeru.

Ova, krčka izložba, ističe Petrović, predstavlja završnicu otočne turneje koja je započela na otoku Cresu, da bi se nastavila u Baški i Vrbniku, i konačno završila u gradu Krku. U prethodne tri godine tako smo obradili dvanaest srednjovjekovnih statuta nastalih na hrvatskom području, počevši od Korčulanskog koji je najstariji, preko Vinodolskog zakonika i Krčkog statuta, zatim statuta Zadra, Splita i Dubrovnika, pa sve do onog Riječkog. Želja nam je bila da se recepti koji su provjeravani stoljećima ponovo izvuku iz ladice zaborava, i kao takvi, prezentiraju našoj javnosti. Na krčkoj izložbi, tumači Petrović, predstavljeno je devet odredbi iz naših srednjovjekovnih pravnih dokumenata koje su apsolutno primjenjive i u sadašnje vrijeme, počevši od one koja zabranjuje da se liječnik i ljekarnik udružuju, preko jedne elementarne iz Vinodolskog zakonika koja jasno navodi da suprug i supruga ne mogu zajedno raditi, odnosno ne mogu jedan drugome biti svjedoci, pa sve do odredbe iz Riječkog statuta koja vrlo jasno kazuje da nitko, ni na koji način, ne smije utjecati na objektivnost članova Vijeća. Zadovoljstvo mi je naposljetku kazati kako je ovaj projekt naišao na potporu brojnih jedinica lokalne samouprave, čemu u prilog govore gostovanja u čak četrnaest hrvatskih, s čime nastavljamo i naredne godine, ali uz želju da izložbu uskoro predstavimo i inozemnoj javnosti.

Drago mi je da još jednom mogu nazočiti otvorenju ove izložbe, priznaje Jovanović, koja nam iznova vrlo jasno demonstrira da je povijest učiteljica života, budući da nas učinkovito poučava kako se boriti protiv korupcije. Jer kada se korupcija dogodi već je uglavnom kasno, a štetu koju ona nanosi teško je ispravit, i zato smatram važnim, kao i kod svih bolesti, bolest liječiti, a korupciju sigurno možemo nazvati teškom bolešću našeg društva koja ne samo da smanjuje kvalitetu života već i umanjuje sredstva koja bismo mogli ulagati u školovanje, zdravlje, odnosno unaprjeđenje standarda svih ljudi. Zato je jako dobro, napominje Jovanović, vidjeti kako se to radilo kroz povijest, jer zaista postoji čitav niz rješenja koja bi se, s ciljem smanjenja korupcije, mogla primjenjivati i danas.

Obzirom na postav izložbe, ističe Vasilić, koji sjedinjuje kratke izvatke iz srednjovjekovnih statuta i zakona mnogih hrvatskih gradova, mi smo posebno ponosni na jedan, i to onaj preuzet iz Krčkog ili Vrbničkog statuta, donesenog 1388. godine, a koji na staroslavenskom jeziku i glagoljici, donosi pravila ponašanja u gradu i na otoku Krku, u radoblju Frankopana Knezova Krčkih koji su kao plemićka obitelj obilježili našu povijest. Svi ti pravni akti govore nam kako su se ljudi nekada borili protiv korupcije, te smatram da i danas, obzirom na čvrste temelje iz prošlosti, Hrvatska ima potencijala da u borbi protiv korupcije bude primjer regiji, a ovakve izložbe sigurno su poticaj svima nama da u tome naposljetku i uspijemo, zaključuje Vasilić.