Sretna simbioza čovjeka i biljke jedan je od preduvjeta za očuvanje domaćih sorti

U gradskoj Maloj vijećnici okupljenim Krčanima najprije se obratio gradonačelnikov zamjenik Čedomir Miler, napominjući, kako se Grad Krk već nekoliko godina okreće načelima održivog razvoja koji se prvenstveno bazira na vlastitim resursima, uz dužno poštivanje okoliša, a kao jedan od njegovih temeljnih stupova svakako je prehrana, točnije osiguravanje dovoljne količine hrane iz vlastitih resursa. Obzirom da je Grad Krk to prepoznao, osnovao je Savjet za politiku prehrane Grada Krka, koji je ove godine intenzivnije započeo s djelovanjem, što nas dovodi, do ove treće po redu radionice, odnosno druge vezane uz sjemenarstvo.

Riječ je potom preuzeo Zoran Skala, pojasnivši kao voditelj Savjeta kako je isti formiran obzirom na nedavno upozorenje UNCTAD-a (Konferencije Ujedinjenih naroda o trgovini i razvoju) upućeno svim zemljama svijeta koje je glasilo: Probudite se prije nego li bude prekasno! To se upozorenje odnosilo na situaciju s hranom koja se na globalnoj razini ubrzano pogoršava, i to s jedne strane zbog klimatskih promjena, a druge zbog kraja ere fosilnih goriva što bitno utječe i na industriju koja je dosad na tržište izbacivala velike količine hrane što u novim uvjetima postaje sve skuplje. Prema tome, ono što bi u dogledno vrijeme moglo garantirati prehranu na lokalnoj razini jest ona hrana koja se bude mogla (lokalno) proizvoditi, što predstavlja razlog kretanja u ovakve aktivnosti koje bi na neki način trebale motivirati otočane da se okrenu poljoprivredi koja na otoku Krku, dokazano, može biti dovoljna da prehrani njegovo stanovništvo.

Kao uvod u samu radionu predstavljen je dokumentarac Neuništivo sjeme (Resillient Seeds) nastao u produkciji europske Inicijative za suverenitet sjemena, koji progovara o utjecaju europskog zakonodavstva o sjemenu i sadnom materijalu na opstanak tradicionalnih poljoprivrednih sorti. Film je sniman tijekom prosvjeda za slobodu sjemena organiziranog u Bruxellesu 2011. godine, dajući ujedno i prikaz različitih inicijativa usmjerenih na očuvanje ekološke poljoprivrede.

 

PP prezentacija: Sjeme u našim rukama [.pdf]

 

Budući da je sjeme osnova poljoprivrede, ali i naše prehrane, bez obzira bili mi proizvođači - poljoprivrednici ili osobe koje se samo žele zdravo hraniti, uvodi Sunčana Pešak, ovo izlaganje pokušati će odgovoriti na pitanje zašto i na koji način čuvati domaće sorte. Naši stari koji su gajili vlastite vrtove, imali su i svoje sjeme te se nisu bavili mišlju da ga kupuju, međutim danas svjedočimo vladavini korporacija, i to nekolicine koja kontrolira značajan dio tržišta. Prema tome, možemo vidjeti da se radi o jednoj velikoj koncentraciji industrije, kojoj je puno bitnije tržište nego li činjenice vezane uz kvalitetu naše prehrane. Kada se govori o sjemenu i njegovoj raznolikosti, tumači Pešak, moramo spomenuti tri međusobno povezana pojma, a to su genetička raznolikost kao ukupna raznolikost svih sorata koje čovjek koristi u prehrani, zatim raznolikost krajolika koja uglavnom podrazumijeva tradicijske ruralne krajolike gdje se takva raznolikost razvijala, a cilj je da se ondje i danas razvija te naposlijetku shvaćanje hrane osnovnim ljudskim pravom, a ne tek robom kojom se trguje, što predstavlja i primaran razlog težnje da sačuvamo svoje sjeme. Iako je poljoprivreda kao praksa stara 10.000 godina, otprilike pred 2.000 nastale su sve one sorte koje mi danas koristimo za jelo. Međutim njihova se brojnost danas sve više smanjuje (u povijesti je uzgajano 7.000 biljnih vrsta, a danas ih tek tridesetak zadovoljava značajan dio svjetskih potreba za hranom), a jedan od razloga leži i u pravnoj regulativi (trgovinskim ugovorima) koja propisuje kako se sjeme ne bi trebalo izvoziti preko granica, pa čak u pojedinim slučajevima ni izvan teritorija određene regije unutar jedne države. Iz toga je vidljivo kako upravo politika ima značajnu ulogu u ograničavanju širenja različitih kultura, iako je njezina uloga tijekom povijesti bila dijametralno suprotna. Domaće su se sorte, ističe Pešak, nekada uzgajale tako da su poljoprivrednici na svojim gospodarstvima ono što je najbolje izdvajali za iduću sjetvu čime su stvarane sve one vrste koje danas poznajemo. Naime, značajan je trenutak u povijesti kada je čovjek pripitomio biljke, zato što one kao takve više nisu mogle opstati u prirodi, postavši ovisne o čovjeku. Na taj je način stvorena simbioza, biljke su ovisile o ljudima koji su ih širili i čivali njihovo sjeme, a čovjek je ovisio o biljkama koje su ga hranile. Ljudi su se tako trudili biljkama dati sve što mogu da bi one uspjele, a biljke su im odgovarale tako da su stvarale sve bolje i bolje karakteristike. Na takvoj međusobnoj povezanosti, zaključuje Pešak, trebalo bi inzistirati i svakako je sačuvati za nadolazeće generacije.

U nastavku edukacije, okupljeni su imali prilige doznati mnoge korisne detalje vezane uz čuvanje sortne čistoće, odabir i berbu te čiščenje i čuvanje sjemena, ali i upoznati se s aktualnim inicijativama vezanim uz njihovu razmjenu. Također, podijeljene su i tri recentne ZMAG-ove publikacije: Sjemenarstvo na kućnom pragu, Održiva potrošnja i zdrava prehrana te lipanjsko izdanje časopisa za prehrambeni suverenitet Fine niti lokalnih razvoja. 

Tijekom ovog programa odgledan dokumentarac Neuništivo sjeme biti će u studenom dostupan putem info programa (i-KRK) kako na kabelskoj televiziji tako i na gradskim Internet stranicama.