Suživot prošlosti i sadašnjosti na 489. Lovrečevi

Prema tome, uz bogato kulturno nasljeđe, srednjovjekovne i renesansne vladare iz loze obitelji Frankopan, važan dio kulturalnog nasljeđa, ujedno i gradskog identiteta, čini upravo njegova sajmena povijest - povijest kontinuiranih susreta, razmjene iskustava i dobara - svjedočeći u isto vrijeme o potpunoj pripadnosti našeg grada europskim tokovima. Zadaća ovogodišnje Lovrečeve tako biva osvijestiti upravo tu (europsku) tradiciju spajajući sajmeni dio s elementima eksperimentalne arheologije, tradicijskim, kulturnim i zabavnim programom, organiziranim na četiri prepoznatljiva gradska lokaliteta: Trgu Kamplin, Veloj placi, Gradskoj rivi i Velikom mulu.

Pa krenimo redom. Ovogodišnje 489. izdanje Lovrečeve započelo je svečanom ceremonijom priređenom podno srednjovjekovnih zidina Frankopanskog kaštela, na Trgu Kamplin koji je iznova poslužio kao izvrsna scena za demonstraciju srednjovjekovne i renesansne povijesti, drugim riječima vremna kada je otokom vladala jedna od naših najslavnijih plemićkih loza - obitelj Frankopan. Nakon svečane povorke u društvu svojih dvorjana krčki knez i kneginja zauzeli su mjesto na bogato urešenom tronu, a riječ je prepuštena magistru koji je predstavio vladajući par i njegovu družinu, da bi potom na trodnevno slavlje, u čast sv. Lovri, kao jednom od dvoje krčkih patrona, sve prisitne pozvao dobro raspoložen knez Nikola IV. Neobičan povratak u (srednjovjekovnu) prošlost u nastavku je priredila opatijska Grupa 4'33'' izvevši vizualno atraktivan performans u kojem su sretno spojene jedinstvena koreografija i glazbeno eksperimentiranje s gregorijanskim napjevima na latinskom i glagoljaškim pjevanjem na staroslavnskom jeziku. 

I ostale dane trajanja Lovrečeve slikoviti Kamplin bio je slično obojen, i to zahvaljući demonstracijama otočne folklorne baštine u izvedbama Folklornog društva Poljica, Klulturno-umjetničkog društva Vrh, Kulturnog društva Kornić, te gostiju iz Kulturno-umjetničkog društva Ludbreg. Podršku folklorašima pružili su naša Vokalna skupina Bona forma izvedbama lokalnih narodnih napjeva te poznati dubrovački Ansambl za ranu glazbu Minsterl koji je oduševljenu publiku odveo na jedinstveno glazbeno putovanje mistikom srednjeg vijeka i neobuzdanom lepršavosti renesanse.

Pored tog tradicijsko-kulturnog programa na Kamplinu je priređeno i drugo po redu natjecanje u rezanju pršuta tjekom kojeg su svoje vještine, uz podršku voditelja Maria Lipovčeka Battifiacu, u toj nimalo lakoj disciplini odmjerile najprije novinarske ekipe (i to one Slovenskih novica, Novog lista, slovenskog Radija Univox, Radio Rijeke i Radija OK te Kanala RI), a potom i krčki ugostitelji (Konoba Galija Krk, Hotel Malin Malinska, Hoteli Baška, Restoran Nada Vrbnik i Hotel Koralj Krk). Svoj talent u nekoliko rezačkih disciplina demonstrirali su predstavnici okupljenih timova, da bi pobjedu, o čemu se očitovalo za ovu priliku posebno formirano stručno ocjenjivačko tijelo, u konačnici su odnijeli novinarski tim Novog lista i ugostitelji Hotela Malin. Rezao se naravno Krčki pršut, jedan od rijetkih u nacionalnim okvirima koji je ovjenčan prestižnom oznakom zemljopisnog porijekla, a potrebnu pomoć natjecateljima pružili su domaćini Mesnica Žužić i Konoba Nono. 

Na obližnjoj Veloj placi program su izvodili Mići Boduli i krčki limenjaci, dok su okupljene na Ribarskom mulu zabavljali L'amourovci i rockeri Nadzorni odbor. Uz oživljenu gradsku prošlost, te bogat sajmeni dio, Lovrečevu zasigurno najprepoznatljivijom čini zabavni program na Gradskoj rivi, a ovogodišnjoj uzavreloj atmosferi pridonjeli su Diktatori, Opća opasnost, Crvena jabuka, Night Express, L'amour i Cubismo, dok su glazbene sesije, u ranim jutarnjim satima, zatvarali dobro uvježbani krčki bendovi Bubamare i zmajevi, Buco i kalašnjikovi te Open road. 

Međutim to nije sve. Kako je ovdje riječ o sajmu drevni Kamplin su, kao i ulice staroga grada, prekrili brojni trgovci. Stoga, svi koji su se u vrijeme trajanja Lovrečeve zatekli u gradu Krku mogli su razgledati oživljene stare zanate, poput izrade tradicijske odjeće i obuće te tradicijskih igračaka, lončarstva, kovanja, izrade košara ili replika srednjovjekovnih artefakata poput nakita, a bilo je i prilike da oni odvažniji neke od viteških vještina (poput mačevanja ili streličarstva) isprobaju tijekom neke od dnevno organiziranih radionica.

I krčki su ugostitelji ovom prilikom na stol iznijeli ponajbolje autohtone delicije poput sireva, pršuta, šurlica, janjetine, ribe ili vina, što je za mnoge bio dovoljan razlog da posjete najdugovječnije krčko događanje.

Uz tradicionalni ponoćni glazbeni vatromet, 489. Lovrečeva zaključena je pomorskom bitkom u plutajućim bačvama u kojoj su svoju sreću okušala dva za vrhunsku avanturu uvijek spremna tima -  krčki maslinari i vatrogasci (plava i crvena legija) Naime, još u antičko vrijeme otok Krk bio je poprište sukoba Rimljana, a upravo je ta povijesna činjenica rezultirala idejom o ovom neobičnom boju na moru u kojem je pobjedu odnio plavi tim.

Uz Turističku zajednicu Grada Krka, Grad Krk i Trgovačko komunalno društvo Vecla organizaciju Lovrečeve potpisuju Udruga knezovi krčki Frankopani, Radio otok Krk, Udruga maslinara Drobnica, Javna vatrogasna postrojva Krk i Dobrovoljno vatrogasno društvo Krk.

 

Galerija slika

Plakat [.pdf]

Promidžbeni letak [.pdf]

Facebook profil manifestacije