U Galeriji Decumanus predstavljen segment partizanske propagande

U organizaciji Udruge antifašističkih boraca i antifašista otoka Krka te uz podršku Centra za kulturu Grada Krka, u krčkoj Galeriji Decumanus, 08. veljače 2019. godine, otvorena je dokumentarna izložba Partizanska štampa Hrvatskog primorja, autora Rastka Schwalbe.

Sam postav i koncept koji se iza njega krije okupljenima je predstavio predsjednik Udruge antifašističkih boraca i antifašista otoka Krka Darko Fanuko.

Riječ je o izložbi, uvodi Fanuko, osmišljenoj davnih dana, a koju potpisuje autor (pok.) Rastko Schwalba, po zvanju povjesničar umjetnosti, a po zanimanju konzervator i muzealac koji je značajan dio svog radnog vijeka proveo u Regionalnom zavodu za zaštitu spomenika kulture, a potom i Muzeju narodne revolucije, danas Muzej grada Rijeke. Još kao dječak, Rastko je pomagao svome ocu Vladimiru (Vidu) Schwalbi, upravo u tiskanju i širenju partizanske štampe iliti štampe Narodnooslobodilačkog pokreta (1941. - 1945.) čija je zadaća bila približiti ciljeve pokreta, ali i mobilizirati ljude u borbu protiv okupatora, a za oslobođenje od fašizma, drugim riječima, za nacionalno i socijalno oslobođenje. Partizanska štampa, tumači Fanuko, nastaje u vrijeme priprema za ustanak i postepeno se sve više razvija. Isprva se tekstovi otiskuju na šapirografu, a razvijanjem pokreta povećava se ne samo njihov broj već i kvaliteta. Ta je štampa, ako se vratimo zadaćama, imala i ulogu prosvjećivanja ljudi ovih krajeva, jer s njom su se mnogi učili pismenosti, a neki su se upravo zahvaljujući njoj po prvi put susreli s općom kulturom. Tako je stvorena nova narodna kultura, izraz naroda, njegovih potreba i težnji. Najpoznatije štamparije, nastavlja Fanuko, bile su u Tijanima kraj Sušaka, u partizanskim logorima na Viševici i Smolniku, a na području Kastavštine bile su u Kosima, Benašima i šumi Nežnici. Materijal za njihov rad nabavljao se u okupiranim gradovima, te ga je trebalo prenositi preko okupatorskih kontrolnih punktova sve do skrivenih štamparija. Najčešće su to radile žene, unatoč opasnosti prenošenja takvog kompromitirajućeg materijala. Nadalje, tekstove su opremali članovi partizanskih štamparija, a kuriri su otisnuti materijal prenosili ilegalnim kanalima na okupirano područje. No to bijaše tek jedan segment od mnogobrojnih aktivnosti i akcija, koje su provodili hrabri i časni ljudi kako bi oslobodili svoj zavičaj i svoju domovinu. U ovom kontekstu, zaključuje Fanuko, moramo spomenuti i jednu pokojnu članicu našeg udruge - Maricu Bartolić, koja je 1941. kao omladinka sudjelovala u tiskanju i distribuciji takvih propagandnih materijala, ali ne zadugo s obzirom na to da je već 1942. godine jedanaest omladinaca bilo izdano i odvedeno u talijanski logor, no spomenuta Krčanka vratila se na svoj otok, gdje je doživjela duboku starost. O njezinim sjećanjima i iskustvima postoji i video zapis koji je, također, dijelom postava ove izložbe.

Izložba Partizanska štampa Hrvatskog primorja ostaje otvorena do 21. veljače, a svi zainteresirani posjetitelji mogu je razgledati svakim radnim danom od 10.00 do 13.00 te od 17.00 do 19.00 sati, odnosno uz prethodnu najavu Centru za kulturu Grada Krka mailom na kultura@gradkrk.net ili telefonom na 051 220 041.