U Kraljevici predstavljen projekt Kulturno-turistička ruta Putovima Frankopana

U dvorcu Nova Kraljevica, 16. svibnja 2017. godine, u društvu predstavnika Udruge Knezovi Krčki Frankopani, održana je konferencija tijekom koje je okupljenima predstavljen projekt Kulturno-turistička ruta Putovima Frankopana.

Konferenciji su prisustvovali župan Zlatko Komadina, gradonačelnik Grada Rijeke Vojko Obersnel, gradonačelnica Grada Kraljevice Nada Turina Đurić, kancelar Krčke biskupije i voditelj Ureda za crkvenu umjetnost mons. Zvonimir Seršić, direktorica Turističke zajednice Kvarnera Irena Peršić Živadinov te gradonačelnici i načelnici jedinica lokalne samouprave s područja Primorsko-goranske županije, kao i čelnici ustanova koje su partneri u projektu. 

Sedamnaest kaštela i tri sakralna kompleksa nanizana od Krka preko Vinodola do Gorskog kotara čine Kulturno-turističku rutu Putovima Frankopana za koju je Primorsko goranskoj županiji nedavno odobreno 47,3 milijuna kuna bespovratnih sredstava iz strukturnih fondova Europske unije, i to temeljem prijave na natječaj Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije. Riječ je o najvećoj pojedinačnoj donaciji koja je dosad za neki projekt dodijeljena Primorsko-goranskoj županiji. Međutim, ukupno će u obnovu objekata, njihovo uređivanje, promociju i stvaranje turističkih proizvoda koji će kroz čitavu godinu davati prilog oživljavanju otoka Krka, vinodolskog zaleđa i Gorskog kotara, biti uložen čak 61 milijun kuna, s time da će razliku od 22% u odnosu na ukupni budžet projekta snositi sami korisnici. 

Uz Primorsko-goransku županiju, kojoj je povjerena uloga vodećeg partnera i koordinatora, u projektu sudjeluje još dvanaest partnera, i to gradovi Rijeka, Kraljevica, Čabar i Bakar, općine Lokve, Čavle i Općina Vinodolska, Turistička zajednica Kvarnera, Turistička zajednica Grada Rijeke, Krčka biskupija, Centar za kulturu Grada Krka te Prirodoslovni muzej Rijeka. Većina navedenih sudionika ima i pridružene suradnike što znači da je u realizaciju projekta uključeno pedesetak dionika s većeg dijela Primorsko-goranske županije, što, s jedne strane, ukazuje na složenost projekta, dok s druge jamči  održivost same kulturne rute.

Projekt Kulturno-turistička ruta Putovima Frankopana inspiriran je ostavštinom slavne hrvatske obitelji Frankopan koja je  od početka 12. do druge polovice 17. stoljeća na području Primorsko-goranske županije ostavila brojna svjedočanstva svoga utjecaja i moći. Inicijativu je pokrenula Primorsko-goranska županija, kao nastavak razvoja održivog modela kulturnog turizma, s ciljem obnove, očuvanja, zaštite i održivog korištenja frankopanske materijalne i nematerijalne baštine, u prvom redu kaštela te utvrđenih gradova i dvoraca Frankopana i Zrinskih. Rutom je obuhvaćeno sedamnaest kaštela i dvoraca (Gradec, Krk, Nova Kraljevica, Stari grad Zrinskih u Kraljevici, Grobnik, Trsat, Bakar, Drivenik, Grižane, Bribir, Novi Vinodolski, Hreljin, Ledenice, Čabar, Severin na Kupi, Brod na Kupi i Stara Sušica) te tri sakralna kompleksa (Franjevački samostan na Košljunu, Pavlinski samostan u Crikvenici i manastir Gomirje). 

U okviru projekta, sredstva će biti uložena u uređivanje objekata (20 milijuna kuna u uređenje okoliša, obnovu vanjskog pročelja i sanitarnih čvorova u dvorcu Nova Kraljevica; 21 milijun u uređenje i opremanje osam interpretacijskih centara; 2 milijuna u statičku sanaciju i konzervaciju zapadnog zida stambenog dijela kaštela Trsat te uređenje interpretacijskog parka na otvorenom; 2 milijuna u opremanje istraživačkog i edukativnog arheološkog centra u Lokvama; 1,4 milijuna u rekonstrukciju međukatnih konstrukcija i uređenje vanjskog sanitarnog čvora u Bakarskom kaštelu; 800 tisuća kuna u sanaciju bedemskih zidova na Krčkom kaštelu; 700 tisuća kuna u obnovu vanjske stolarije na dvorcu Zrinskih u Čabru; 300 tisuća kuna u obnovu fasade na zgradi općine u Bribiru), zatim u jačanje postojećih ili stvaranje novih turističkih sadržaja (5,1 milijun u izradu interpretacijskih sadržaja; 2,6 milijuna u uređenje novog stalnog postava Prirodoslovnog muzeja u kaštelu Zrinskih u Brodu na Kupi; 1,1 milijun u nabavku opreme za provedbu kulturno-turističkih sadržaja u kaštelu Trsat; 1,2 milijuna za uređenje posebno dizajniranog dječjeg igrališta na temu srednjeg vijeka u Bribiru; 700 tisuća kuna u opremanje multimedijalnog centra u Krku; 700 tisuća kuna u odore i pripadajuću opremu za udruge koje se bave frankopanskim temama; 800 tisuća kuna u edukaciju; 130 tisuća kuna u arheološka istraživanja; 52 tisuće kuna u uređenje frankopanske šetnice u Čavlima, 37 tisuća kuna u označavanje pješačkih staza u Bakru) te naposljetku u promociju (1,2 milijuna kuna za promociju i vidljivost).

U Dvorcu Nova Kraljevica bit će sjedište tročlane uprave kulturno-turističke rute, a kroz projekt je omogućeno i zapošljavanje dvanaest interpretatora koji će tijekom čitave godine raditi u osam interpretacijskih centara gdje će tumačiti baštinu te biti zaduženi za poticanje suradnje na razini rute, organiziranje lokalnih kulturnih i turističkih zbivanja, suradnju s umjetnicima, udrugama i građanskim inicijativama, OPG-ovima, ugostiteljima, turističkim zajednicama i agencijama. Svaki interpretacijski centar razradit će jednu osnovnu temu koje će se međusobno nadopunjavati, pa će tako Frankopani i 600 godina povijesti umjetnosti biti tema dvorca Nova Kraljevica , Frankopani i europska pismenost kaštela u Krku, dok će se u Bakru pričati o Frankopanima i gospodarstvu, u Bribirskoj kuli o Frankopanima i europskom nasljeđu zaštite ljudskih prava, a na Trsatskoj gradini o Frankopanima i duhovnoj baštini Europe. Interpretacijski centar u Grobničkom kaštelu razradit će temu Frankopani i Antemurale Christianitatis, dvorac u Čabru bavit će se Frankopanima i europskom fortifikacijskom graditeljskom baštinom, dok će interpretacijski centar Kaštela Zrinskih u Brodu na Kupi kazivati o Frankopanima i bioraznolikosti Europe.

Projekt će objediniti prirodnu, kulturnu, gastronomsku i turističku ponudu našeg kraja, ukazati na povezanost naše srednjovjekovne povijesti s europskim kulturnim krugom te biti velik poticaj razvoju našeg zaleđa i Gorskog kotara, budući da se značajan dio sadržaja nalazi izvan turistički najaktivnijih obalnih područja.