U Krku i Korniću od Nove godine manji računi za vodu

novilist.hr, 22. prosinca 2016.

 

Dobar dio žitelja Grada Krka, ili bolje rečeno potrošači vodnih usluga komunalnog društva Ponikve voda s područja naselja Krk i Kornić od početka iduće godine plaćat će manje račune za utrošenu vodu.

Ta je dobra vijest neposredni rezultat odluke Gradskog vijeća Krka koji su, razmatrajući prijedlog gradonačelnika Darija Vasilića, jednoglasnom podrškom amenovali Odluku o izmjeni naknade za razvoj. Tim činom gradski su vijećnici odredili da će se cijena tog davanja od početka iduće godine, umjesto na dosadašnje tri, sad postaviti na dvije kune po kubiku utrošene vode kod svih potrošača iz spomenutih naselja. Odlukom da se naknada za razvoj umanji za trećinu dosadašnje vrijednosti stvoreni su uvjeti makar i simboličnog umanjenja mjesečnih komunalnih računa stanovnika i gospodarstvenika s područja Grada, i to za dvadesetak kuna uzme li se u obzir podatak da se prosjek mjesečne potrošnje vode u krčkim domaćinstvima, kreće u okvirima 20 kubičnih metara.

 

Promjena politike

 

A da komunalni računi neće biti manji samo za razvojno umanjenje koje je rezultat novodonesene odluke, krčki je gradonačelnik vijećnike podsjetio ukazavši na promjenu državne porezne politike slijedom koje će se računi za komunalije, u dijelu koji se tiče naplate troškova zbrinjavanja otpada porezno rasteretiti uporabom niže stope PDV-a koja će, od siječnja, u tom segmentu komunalnih usluga umjesto s dosadašnjom 25-postotnom stopom biti opterećivana s 13 posto.

Sve zajedno, ocijenili su složno članovi Gradskog vijeća na svom posljednjem ovogodišnjem okupljanju, naposljetku bi tako trebalo rezultirati osjetnijim smanjenjem računa krčkih komunalaca zbog čega bi, barem u tom djelu režijskih troškova, stanovnici grada Krka i okolnih naselja iduće godine trebali lakše disati.

Odluka o smanjenju naknade za razvoj s dosadašnje tri na dvije kune (koju će Krčani prvi put osjetiti u veljači, kad im na naplatu pristignu računi za siječanj 2017.) rezultat je korekcije Zakonom o financiranju vodnog gospodarstva definiranog davanja uvedenog još 2010. godine, kojim je krčka Gradska uprava financirala svoj udio u gradnji sustava javne odvodnje. Naime, Grad je svoj godinama građen, a ne tako davno i izgrađen sustav odvođenja i pročišćavanja otpadnih voda, uklopljen u Projekt Jadran, financirao upravo spomenutom naknadom naplaćivanom od potrošača.

 

Novi kolektori

 

U sklopu tog projekta obilno sufinanciranog kreditom Svjetske banke, državnog proračuna i Hrvatskih voda, Krčani su kanalizacijski sustav ojačali i novim kolektorima u Krku i Korniću ali i suvremenim uređajem za pročišćavanje otpadnih voda puštenim u pogon na predjelu Lunta, zajedno s podmorskim ispustom. S obzirom da je planirana vrijednost te investicije iznosila 33 milijuna kuna a ostvarena ispala značajno manjom, odnosno 22,2 milijuna kuna, ostvareni su uvjeti smanjenja razvojne naknade. A ona će, pokazale su financijske projekcije, i u za trećinu umanjenom iznosu pokriti sve troškove kreditna uz pomoć kojeg je taj važan projekt realiziran.

 

Poljoprivrednicima ukinuli naknadu

 

Osim što je naknada za razvoj osjetno skresana domaćinstvima i gospodarstvu s područja grada Krka i susjednog mu Kornića, u istoj su prigodi Gradski vijećnici još izdašnijom potporom odlučili počastiti i sve lokalne poljoprivrednike koji se vodom za navodnjavanje svojih nasada koriste posredstvom tzv. poljoprivrednih priključaka.

Njima je, u cilju poticanja razvoja poljoprivrede obveza plaćanja spomenute naknade sad u potpunosti ukinuta pa će tako trenutnih 40-tak korisnika takvih priključaka na javnu vodovodnu mrežu (a koji po službenim Ponikvinim podacima imaju prosječnu godišnju potrošnju nešto veću od 2.000 kubika) svoju verduru već idućeg ljeta moći navodnjavati ponešto bezbrižnije.

 

Kohezijski troškovi

 

Umanjenje troška izgradnje pročistača i podmorskog ispusta na Lunti s planiranih 33 na realiziranih 22,2 milijuna kuna nije (pozitivna) posljedica lošeg planiranja te investicije već neposredan rezultat uspješnosti u postupku kandidiranja projekta dovršetka cjelokupne kanalizacije Grada, ali i otoka Krka prema EU fondovima.

Naime, umjesto novcem iz već realiziranog projekta Jadran kojeg kroz naknadu za razvoj sufinanciraju i sami potrošači, planirana buduća ugradnja sustava za viši odnosno biološki stupanj pročišćavanja otpadnih voda unutar tog krčkog pročistača (koji u ovom trenutku odrađuje samo njihovo mehaničko pročišćavanje) biti će financirana bespovratnim novcem iz kohezijskih fondova EU-a. [Mladen Trinajstić]