U organizaciji Foto kluba Krk, u Preku na otoku Ugljanu, održano predavanje o svjetloslikaru Dragutinu Antunu Parčiću

U organizaciji Foto kluba Krku, u Pučkom otvorenom učilištu Dom na žalu u Preku na otoku Ugljanu, u sklopu projekta Putovima svjetloslikara Dragutina Antuna Parčića, priređeno je predavanje pod nazivom Dragutin Antun Parčić (1832. - 1902.) kao pionir hrvatske fotografije, a kojeg je održala Mirna Lipovac, tajnica Društva prijatelja glagoljice iz Zagreba.

Tijekom predavanja Lipovac je okupljene upoznala s bogatom ostavštinom tog svestranog franjevca trećoredca čije se djelovanje uglavnom vezuje uz drugu polovicu 19. stoljeća. Osim svećeničkim poslom, Parčić se bavio leksikografijom, tiskarstvom, a možemo ga smatrati i pionirom hrvatske fotografije. Kao kanonik u Papinskom zavodu sv. Jeronima u Rimu, priredio je posljednji hrvatsko-glagoljski misal službenog naziva Rimski misal slavenskim jezikom (Missale Romanum Slavonico idiomate), a koji je doživio tri izdanja na glagoljici i jedno izdanje koje je najvećim dijelom preslovljeno na latinicu. Budući da Parčić, unatoč svom doprinosu hrvatskoj kulturi, još uvijek nije dovoljno poznat domaćoj javnosti, Foto klub Krk i Društvo prijatelja glagoljice, osim u gradu Krk, ovakva su predavanja prethodno organizirali u Zadru, ali i na otočiću Galevcu (Školjiću), u okrilju zidina samostana sv. Pavla Pustinjaka, gdje je bila postavljena i edukativna izložba na temu glagoljice.

Publici se pored Marine Lipovac obratila i predsjednica Foto kluba Krk Marijana Kirasić-Nekić, izrazivši zadovoljstvo zbog iznimnog interesa kojim je rezultiralo predavanje, naglasivši, pritom, kako upravo krčko fotografsko udruženje potpisuje projekt Putovima svjetloslikara Dragutina Antuna Parčića koji se provodi u suradnji s Društvom prijatelja glagoljice, i to uz potporu Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Republike Hrvatske, Turističke zajednice Općine Preko, Osnovne škole Valentina Klarina i Pučkog otvorenog učilišta Dom na žalu.

U sklopu projekta organizirane su i radionice starih fotografskih tehnika za učenike trećih i četvrtih razreda osnovne škole iz Preka. Učenici su tako dobili jedinstvenu priliku upoznati se i iskušati cijanotipiju, anthotipiju i cameru obscuru. Posebnu pažnju mladih kreativaca privukla je upravo cijanotipija, danas gotovo posve zaboravljena fotografska tehnika čija se specifičnost ogleda u fotografijama ili fotogramima karakteristične prusko plave boje. Jeftina i netoksična cijanotipija prvi je potpuni fotografski proces koji ne koristi srebro i koji daje trajnu pozitivnu sliku u različitim tonovima plave boje.

Podsjetimo, Dragutin Antun Parčić, znameniti hrvatski glagoljaš, leksikograf, jezikoslovac i svjetlopisac - fotograf, rođen je u Vrbniku, 26. svibnja 1832. godine. Nižu samostansku gimnaziju franjevaca trećoredaca glagoljaša polazio je u Glavotoku, kao i novicijat 1851. U razdoblju od 1843. - 1851. pohađao je javnu talijansku gimnaziju u Zadru. Godine 1851. upisuje studij bogoslovije na središnjem nadbiskupskom bogoslovnom sjemeništu Zmajević  u Zadru. Između 1855.i 1857. boravi u raznim samostanima svoje provincije: u Prvić Luci, na Galevcu (Školjiću) kod Preka, u Zadru, Krku i Glavotoku. Već se 1859. godine bavio svjetlopisom. Njegova najstarija sačuvana i datirana fotografija snimljena je godine 1859. u Prvić Luci. U razdoblju od 1860. - 1864. boravio je na otočiću Galevcu (Školjiću) pored Preka na Ugljanu, gdje je imenovan poglavarom tamošnjeg Samostana franjevaca trećoredaca glagoljaša. Tu je osnovao i svoj fotografski atelijer i laboratorij. U samostanskoj bogoslovnoj školi bio je profesor, a u to se vrijeme, također, bavio kartografijom i botanikom. U Samostanu franjevaca trećoredaca glagoljaša u Glavotoku na otoku Krku osnovao je Serafinsku tiskaru, za koju je sam lijevao glagoljička slova i tiskao razne brošure glagoljicom i latinicom. U zlatotisku je 1875. objavio vlastiti prijevod prvog pjevanja Danteovog Pakla. Tijekom nekoliko prethodnih stoljeća, točnije, od 17. do početka 19., za hrvatske su glagoljaše njihovi brevijari, misne knjige i ostali priručnici bili tiskani staroslavenskim jezikom, ali ne hrvatske, već ukrajinske redakcije. Budući da je posljednji glagoljaški misal (Karamanov misal) bio tiskan još 1747. (a od tog je vremena proteklo više od stotinu  godina), nastojao je pokrenuti tiskanje novog glagoljaškog misala, ali na staroslavenskom jeziku hrvatske redakcije. Kako franjevačka zajednica nije bila u mogućnosti poduprijeti njegova pregnuća, odlučio je prijeći iz samostanskog reda u svjetovno svećenstvo. Potporom biskupa Josipa Jurja Strossmayera postao je kanonikom Zavoda sv. Jeronima u Rimu, gdje je boravio do kraja života.

Spomenimo i to kako, od 2022. godine, upravo ime pionira hrvatske fotografije Dragutina Antuna Parčića nosi glavna nagrada - Grand Prix - koju Foto klub Krk dodjeljuje u sklopu međunarodnog fotografskog salona Summer Sea Sun.