Ukupna imovina Grada Krka je 333,9 milijuna kuna

novilist.hr, 18. siječnja 2020.

Da svaku zajednicu, pa tako i jedinicu lokalne samouprave, ponajprije čine njeni ljudi, odnosno znanja, sposobnosti i potencijali onih koji tu zajednicu čine, konstatacija je koju će, vrlo često, upotrijebiti svi lokalni čelnici.

Isto vrijedi i za Grad Krk koji je ono što ga čini, ovog puta ne u smislu ljudi već konkretne, opipljive imovine, javnosti sad predstavio i kroz na sjednici Gradskog vijeća jednoglasno usvojenu Strategiju upravljanja imovinom Grada Krka (za razdoblje od 2019. - 2025. godine).

Spomenuti strateški dokument koji je, po uzoru na sličan državni papir također donesen za sedmogodišnje razdoblje, popisao je, odredio i posredno vrijednosno izmjerio sve što čini imovinu tog otočnog grada.

Tako je u materijalu s kojim su se nedavno priliku dobili upoznati članice i članovi krčkog Gradskog vijeća predstavljen podatak da je ukupna imovina Grada (s posljednjim danom 2018. godine), prema financijskim izvještajima, odnosno bilanci Grada Krka težila 333,9 milijuna kuna.

Iako se taj podatak ni na koji način ne može staviti u odnos sa stvarnom, odnosno tržišnom vrijednošću gradske imovine, spomenuta je brojka ipak indikativna već i stoga što napokon predstavlja knjigovodstveno-procjenovnu vrijednost svega onog čime gospodare oni kojima su žitelji tog otočnoga grada tu dužnost demokratski povjerili.

Imovina u strategiji

Izmjerena i u strategiju uvrštena imovina, stoji u tom dokumentu, obuhvaća svu nefinancijsku imovinu (a koja podrazumijeva materijalnu imovinu, prirodna bogatstva, građevinske objekte, postrojenja i opremu, prijevozna sredstava, knjige, umjetnička djela, sitan inventar, ali i građevinske objekte u pripremi), ali i onu financijsku (a koja se sastoji od novca u banci i blagajni, depozita, jamčevnih pologa i potraživanja od zaposlenih, potraživanja za dane zajmove, dionica, udjela u glavnici te ostalih nefinancijskih prihoda).

U samoj Strategiji, gradska je imovina tako obrađena kroz kategorije poslovnih udjela u trgovačkim društvima, osnivačkih prava u pravnim osobama kojima je Grad osnivač, potom i kao imovina u obličju nekretnina (i prava na nekretninama) te naposljetku i kroz kategoriju novčanih sredstava, prava i pokretnina. Tijekom 2012. godine, istaknuo je krčki gradonačelnik Darijo Vasilić prigodom predstavljanja tog netom usvojenog strateškog dokumenta članovima predstavničkog tijela, Grad je počeo s vođenjem vanbilančne evidencije u svom registru nekretnina, a sve s ciljem poboljšanja upravljanja imovinom čiji je vlasnik ili korisnik.

Registrom su obuhvaćeni stanovi, poslovni prostori, građevinsko zemljište, poljoprivredno zemljište, javne površine, zelene površine, dječja igrališta, parkirališta, nerazvrstane ceste, javni i pješački putovi, sportski, obrazovni i kulturni objekti te spomenici, komunalna infrastruktura, ali i trgovačka društva u vlasništvu te ustanove.

Uklanjanje zapreka

Tako je, uz ostalo, predstavljeno i da, osim u komunalnom društvu Vecla koje je jedino u njegovom 100-postotnom vlasništvu, Grad Krk još manjinske udjele drži i u društvima Ponikve voda, Ponikve usluga i Ponikve eko otok Krk, ali i u Radio OK-u, Zračnoj luci Rijeka te trgovačkom društvu Žičara Učka.

U Gradsku imovinu kojom će se, slijedom spomenutog dokumenta, u idućim godinama nastojati gospodariti učinkovito i razumno, pažnjom dobroga gospodara te sukladno načelima odgovornosti, javnosti, ekonomičnosti i predvidljivosti, spadaju i ustanove čiji je Grad osnivač (a u red kojih ulaze Dječji vrtić Katarina Frankopan, Centar za kulturu Grada Krka, Javna vatrogasna postrojba Grada Krka i Gradska knjižnica Krk).

Analizom postojećeg stanja upravljanja gradskom imovinom, zaključeno je prigodom usvajanja tog dokumenta na sjednici Gradskog vijeća, identificirana je polazna pretpostavka za buduće učinkovito upravljanje gradskom imovinom, a koja se, kad su nekretnine u pitanju, ponajviše tiče uređenih imovinskopravnih odnosa. U tom smislu gradske službe obvezale su se poraditi na uklanjanju zapreka kao što su neusklađenost zemljišnoknjižnog i katastarskog stanja, odnosno neriješenost imovinskopravnih odnosa.

Cilj svih tih mjera i aktivnosti koje će se poduzimati jest sve nekretnine u vlasništvu Grada dovesti u stanje imovinskopravne, prostornoplanske i funkcionalno-tržišne sposobnosti. Strateškim ciljem upravljanja gradskom imovinom pritom su označena i nastojanja održivog, odnosno ekonomičnog te transparentnog upravljanja i raspolaganja imovinom, a što, po Vasilićevim riječima, podrazumijeva i iznalaženje rješenja koja će imovinu Grada čuvati, ali i generirati gospodarski rast. [Mladen Trinajstić]