Završen 16. saziv Male staroslavenske akademije Dr. Antun Mahnić

Ovogodišnji saziv bio je posvećen upoznavanju sa životom i djelom Krčanina Nikole Udine Algarottija, istaknutog svećenika, intelektualca i kolekcionara, koji je svome gradu u nasljeđe ostavio vrijednu zbirku književne građe (između šest i deset tisuća svezaka i knjiga), notnog materijala (oko 3.300 notnih zapisa) i glazbala znamenitih graditelja.

Nikola Udina rođen je 26. studenog 1791. u gradu Krku. Studij teologije završava u kulturnom i trgovačkom središtu Dalmacije, Splitu, nakon čega se opredjeljuje za život izvan otoka. U vrijeme dok je u Ljubljani pohađao licej, svoje prezime Udina zamjenjuje prezimenom Algarotti. Godine 1823. primljen je na Viši bogoslovni zavod sv. Augustina na bečkom sveučilištu. Međutim, studij u Beču nije završio jer se razilazio s mišljenjima profesora nakon čega se vraća u Krk gdje dobiva mjesto kateheta u njemačko-talijanskoj školi. No u Krku je boravio tek kratko vrijeme jer već nakon nekoliko mjeseci seli u Salzburg, gdje na tamošnjem liceju dobiva mjesto nastavnika talijanskog jezika i književnosti. Međutim posljedice nesređenog i mučnog života u Salzburgu ostavile su mu po zdravlje trajna oštećenja, te 06. srpnja 1838. umire i biva pokopan u Beču. Kroz sve to vrijeme Nikola Udina Algarotti, uz pomoć raznih dobročinitelja, a prije svega motiviran buđenjem i podizanjem kulturnog života svoga rodnog grada, stvara zavidne kolekcije koje su prema navodima iz njegove oporuke već 1840. godine prenesene u Krk.

Prvog dana Akademije okupljeni sudionici, nakon njezinog svečanog otvorenja i podjele simbola ovogodišnjeg saziva u auli krčke osnovne škole, uputili su se u povijesnu šetnju gradom koja je kulminirala predavanjem o životu Nikole Udine Algarottija što ga je održao dr. Franjo Veličić, a u prostoru Krčke biskupije mladi su istraživači dobili priliku razgledati vrijednu zbirku glazbala iz Algarottijeve ostavštine. Sljedećeg dana, pored ostalih edukativnih i istraživačkih aktivnosti, realizirana je tematska šetnja gradom pod nazivom Tajna koju Algarotti nije saznao, ali i posjet zgradi nekadašnje Algarottijeve biblioteke. Treći dan bio je rezerviran za cjelodnevnu terensku nastavu, odnosno posjet Hrvatskom glazbenom zavodu u Zagrebu gdje je pohranjena poznata Algarottijeva zbirka muzikalija. Samu zbirku, ali i zgradu Zavoda, predstavila je dr. sc. Neda Bezić, dok je dr. sc. Vjera Katalinić kazivala o Algarottiju kao kolekcionaru, Sanja Raca o restauriranju Algarottijevih glazbala, a Zoran Juranić o izvedbama temeljenim na predlošcima iz spomenute zbirke muzikalija. Nakon obilaska Zavoda i odslušanih izlaganja odrađena je sinteza središnje teme Akademije, a boravak u Zagrebu zaključen je razgledavanjem postava muzičkih automata u Muzeju Grada Zagreba. Četvrtog, ujedno i posljednjeg dan, osim što je odslušana sinteza povijesne šetnje Krkom, ovogodišnji saziv svečano je zatvoren. 

Osim voditeljice Milice Žužić i osnivačice Akademije Ane Kirinčić, kao suradnike ovog projekta treba istaknuti predavače i asistente: Tvrtka Božića, Maju Brajković, Almu Dujmović, Željku Mištu, Dragicu Vukušić, Dinu Valković, Anu Jagić Aljić, Mirjanu Žužić i Klaudiju Topić Matković. Pored predavanja i istraživanja vrijedni osnovnoškolci mogli su svoje interese zadovoljiti u jednoj od sljedećih radionica: povijesnoj (Tvrtko Božić), likovnoj (Alma Dujmović), radionici za umjetnost riječi (Dragica Vukušić), kaligrafskoj (Željka Mišta), glazbenoj (Ana Jagić Aljić) i glagoljaškoj (Mirjana Žužić). 

Zadaća ovog vrijednog projekta, koji je kao primjer dobre prakse u metodici povijesti uvršten u knjigu Učenik istražitelj prošlosti - novi smjer u nastavi povijesti, dr. Ive Rendić Miočević, pomna je i produbljena analiza spoznaja o zavičajnoj povijesti i kulturnoj baštini otoka, ali i njegovog šireg okruženja, kao dijela nacionalne, odnosno europske baštine.