62. Ljetne priredbe: Kudsi Erguner ansambl

Nastavak glazbenog programa 62. Ljetnih priredbi, 19. srpnja 2018. godine, s početkom u 21.30 sati, u Frankopanskom kaštelu donosi pravu glazbenu poslasticu - koncert globalno znanog i iznimno cijenjenog Kudsi Erguner ansambla iz Turske, koji se, zahvaljujući suradnji s Turskim kulturnim centarom Yunus Emre, sada predstavlja i krčkoj publici.

Nakon Zbor Hrvatske radiotelevizije, ovim koncertom, ujedno i 3. epizodom: Zvuci Otomanskog carstva u čijem je fokusu stoljećima stara glazba otomanskog dvora, kao i specifična, kontemplativna sufi-glazba, koju će pored Kudsi Ergunera (nej) zasvirati još trojica vrhunskih glazbenijka - Bora Uymaz (vokal, tanbur, lutnja), Bruno Caillat (udaraljke, bubnjevi) i Serkan Halili (kanun), nastavlja se Glazbena priča Knezova Krčkih Frankopana, budući da se upravo glazbenim sadržajima ovogodišnjeg festivala obilježava 900. obljetnica od prvog pisanog spomena Knezova Krčkih Frankopan na otoku Krku. Stoga, u namjeri da se ukaže na bogatstvo i različitost europske glazbene baštine od 12. do 17. stoljeća, programom je obuhvaćena serija od devet koncerata ozbiljne glazbe (proslov, sedam epizoda i epilog), uzimajući u obzir staru (srednjovjekovnu), ranu (renesansnu) i klasičnu (baroknu) glazbu te tako prateći vrijeme vladanja loze Frankopana, ali i nekolicinu konkretnih povijesnih trenutaka. Međutim, Europska godina kulturne baštine koja se upravo obilježava možda se najintenzivnije evocira povijesnim ambijentima u kojima će koncertni programi biti izvedeni, i to na način da će se izvedbe vezivati uz prostore koji su u također dijelom bogatog frankopanskog nasljeđa, poput Frankopanskog kaštela čiju su izgradnju započeli Vid II. I Bartul I., a nastavili njihovi sinovi.

Iako nam to uopće ne pada na pamet razmišljamo li o glazbi, zapravo se gotovo čitava povijest knezova Frankopana odvijala u sjeni osvajanja Otomanskog carstva. Po prvi put, uz zadivljujuće kamene džamije, šadrvane i mostove, upoznat ćemo i glazbu otomanskog dvora, glazbu koja je nepravedno ostala skrivena iza oružja. Duh umjetnosti kojeg nismo poznavali, a koji nas je ipak značajno oblikovao ovladat će prostorom Frankopanskog kaštela.

Kudsi Erguner jedan je od najistaknutijih majstora neja (nej/ney - derviška frula ili turska flauta od trske) našeg vremena, a smatra se i autoritetom tradicionalne sufijske glazbe. Erguner posjeduje nemiran i inovativan duh, a u nizu globalno prepoznatih projekata svijetu je predstavio otomansku i sufijsku glazbu. Erguner danas živi i radi u Parizu kao glazbenik, skladatelj, muzikolog, učitelj i autor. Rođen u Diyarbakıru, u Turskoj, 1952., svoju glazbenu karijeru započinje 1969. kao član Istambulskog radio orkestra, da bi se 1975. godine preselio se u Pariz, na studij arhitekture i muzikologije. Kao glazbeni antropolog i povjesničar dosad je objavio mnoge snimke tradicionalne turske glazbe izvođene uživo, kao i brojne studijske zapise glazbe iz otomanskog repertoara 16. stoljeća. Erguner nastupa i surađuje sa širokom lepezom međunarodno proslavljenih umjetnika kao što su Robert Wilson, Peter Gabriel, Maurice Bejart, Carolyn Carlson, Peter Brook, Georges Aperghis, Didier Lockwood, Jean Michel Jarre, Michel Portal, Tony Gatliff, Marc Minkovsky, Alexandre Desplat, Bartabas, Sarkis, Christof Lauer, Michel Godard, Renaud Garcia-Fons, Markus Stockhausen, Nusret Fathi Ali Khan, Jordi Savall i Fazıl Say, te s mnogim poznatim ansamblima. Erguner je sudjelovao i u stvaranju filma Susreti s izuzetnim ljudima Petera Brooka, te je skladao i izveo glazbu za poznatu kazališnu predstavu i film što su bazirani na indijskom epu Mahabharata, također u Brookovoj režiji. Uz to, poznata je i njegova suradnja s Peterom Gabrielom na stvaranju glazbe za film Posljednje Kristovo iskušenje Martina Scorsesea.

Kudsi Erguner rođen je u glazbenoj obitelji sufijske tradicije i jedini je turski glazbenik svoje generacije koji je nej naučio svirati klasičnom predajom od svog oca Ulvija Ergunera, posljednjeg velikog majstora ovog glazbala, ujedno i bivšeg direktora Radio Istanbula. Također, imao je sreće da je u domu svojih roditelja mogao upoznati brojne poznate glazbenike starije generacije koji su vrijedno čuvali i njegovali sufijsku tradiciju. Jer stotine godina glazbene kulture usmjerene prema slobodi i ekstazi odražavaju se kako u njegovoj glazbi, tako i u njegovim interpretacijama. Na međunarodnim glazbenim festivalima Erguner je predstavio brojne originalne projekte kao što su Od sufizma do flamenca, Ghazala, Pjesme iz Beča i Istanbula: Schubert - Sevki Beg, Rembetiko iz Istanbula, Islam Blues, Taj Mahal, La Banda Alla Turka, Ottomania ili Fasl - Otomanska dvorska glazba, a njegov projekt Passion d’Istanbul, po narudžbi Vlade Republike Francuske, 2000., izveden je u Parizu.

Erguner je zasad snimio više od stotinu nosača zvuka, uglavnom posvećenih različitim vidovima otomanske tradicijske glazbe, a objavio je i četiri knjige na francuskom jeziku (Les Contes de Mesnevi, Les saints des Derviches Bektâchî, La Fontaine de la Séparation i La flûte des Origines, Ayrilik Cesmesi, Bir Neyzen-Iki Derya). Godine 1981. osnovao je Udrugu RUMI, inače školu za proučavanje klasične glazbe i učenja izvorne sufijske tradicije. Također, održava predavanja o sufizmu i sufijskoj glazbi diljem svijeta te vodi dvije malene zajednice povezane s mevlejevskim nasljeđem, jednu u Parizu, i drugu u Istanbulu.

Kudsi Erguner uvjeren je da kultura nema granice. Jer uspio je oživjeti i dokumentirati gotovo zaboravljenu glazbenu tradiciju, predstavivši je zapadu, čime je ona postala dijelom kulturne baštine Europe. Tako je krenula renesansa otomanske klasične i sufijske glazbe u Turskoj. Erguneru je potom, 2004., dodijeljen počasni doktorat na turskom Sveučilištu Bulent Ecevit, a svibnju 2016. postao je UNESCO-vim Umjetnikom za mir.

Ulaznice za koncert KudsiErguner ansambla po cijeni od 30,00 kn mogu se kupiti u Galeriji Decumanus (svakim danom osim nedjelje, između 10.00 i 12.00 te 19.00 i 22.00 sata) ili rezervirati telefonom na 051 220 041, odnosno mailom na kultura@gradkrk.net. Program 62. Ljetnih priredbi organizira Centar za kulturu Grada Krka.