Dan Grada Krka: Krčkim mališanima otkrivena tajna Frankopanovog prstena

U programu proslave Dana Grada Krka, 03. lipnja 2019. godine, najmlađa krčka publika, tj. stariji vrtićari i mlađi školarci u Frankopanskom kaštelu, raspoređeni u tri grupe, dočekali su gostovanje najmanjeg kazališta na svijetu - brsečkog Teatra OZ, i to poviješću inspiriranom igrano-lutkarskom predstavom Ključarica: Frankopanov prsten, autorice Mihaele Sirotnjak Železnik.

Frankopanov prsten nastavak je intimne i interaktivne predstave Ključarica u kojoj se isprepliću pripovijedanje, lutkarstvo, gluma i glazba stvarajući tako jedno maleno i intimno, ali u isto vrijeme i veliko kazalište uhvaćeno u trenutku magije sugestivnog oživotvorenja bajki, pučkih legendi, priča i predaja. Ključarica je ovog puta odabrala zanimljive priče iz života Frankopana, priče o ljubavi i ratu, sreći i nesreći, pobjedama i porazima, čekanju… Protkala ih je dječjom igrom i poetskom atmosferom te prožela glazbom kraja i vremena iz kojeg potječu.

No, koja će od niske priča biti otključana ovisilo je o ključu kojeg su odabrali upravo mališani! Jer modularni koncept predstave omogućio im je da odabirom ključa sugeriraju tijek i sadržaj pojedine izvedbe postajući njezinim neraskidivim dijelom. Tako su priču, u krčkom slučaju inspiriranu životima i ljubavlju Apolonije Lang i Krste Frankopana, mogli dotaknuti svim svojim osjetilima!

Ovu neobičnu predstavu izvodi Mihaela Sirotnjak Železnik, koja potpisuje režiju i dramaturgiju, dok je oblikovateljica i kreatorica lutaka Margareta Peršić, autori scene i rekvizita Margareta Peršić, Davor Peršić i Anton Železnik, kostimografkinja Tajči Čekada, autor glazbe Elvis Stanić, majstor tona i rasvjete Davor Tomić te oblikovatelj rasvjete Srđan Badurina.

Već sljedećeg dana, 04. lipnja, simpatična ekipa Teatra OZ ovu će atmosferičnu i interaktivnu kazališnu igru predstaviti i mališanima iz Vrha, s obzirom na gostovanje planirano u dvorani Osnovne škole Fran Krsto Frankopan - Matične škole Vrh, i to s početkom u 10.00 sati. Organizacija krčkog i vršanskog gostovanja povjerena je Centru za kulturu Grada Krka.

Što skriva inspiracija: Svojom voljom Frankopanka

U svoje vrijeme ugledni njemački povjesničar umjetnosti, mislilac i književnik Henry Thode (1857. - 1920.) boraveći kao istraživač u venecijanskim knjižnicama otkupio je prsten, što su ga pronašli seljaci kopajući zemlju kod mjesta Prate pokraj Pordenona u današnjoj Italiji. Prepoznavši na njemu kasnogotički stil augsburških majstora odgonetnuo je i poruku s prstena na kojem je gotičkim slovima bila ispisana poruka: S drage volje tvoja.

Tako su prsten, njegova poruka i dnevnici mletačkih ljetopisaca, a ponajprije opširni zapisi Marina Sanuta, potaknuli ovog historiografskog detektiva na svojevrsnu pustolovinu u potrazi za davnim vlasnikom prstena, njegovom zaručnicom i njihovim životnim sudbinama. Kopajući po davnim i prašnjavim spisima autor otkriva kako je riječ o prstenu Apolonije Lang, sestre kancelara njemačkoga cara Maximilijana, koja prstenom odgovara na prošnju careva vojskovođe Krste Frankopana.

Ovaj silni vojskovođa najmoćnijeg i najkršćanskijeg cara krenuo je preko Istre u pohod na Mletačku Republiku i za cara osvojio cijelu Furlaniju. Na tom pohodu izgubio je neku relikviju pa ga zato počne prožimati zla slutnja. Ubrzo je izgubio nekoliko gradova, a u nespretnoj potjeri za neprijateljem, upao je u zasjedu, gdje su ga ozlijeđena zarobili Mlečani. Frankopan završava u mletačkoj tamnici očekujući da će zbog sve snažnije turske prijetnje kršćanskom svijetu biti oslobođen.

No kako Venecija ima svoje, a car svoje interese pregovori su se otegnuli pa je Krsto Frankopan ostao u mletačkom zarobljeništvu pet godina. Upravo je kroz to razdoblje, slažući Krstina i Apolonijina pisma zabilježena u mletačkim ljetopisima, Thode ispleo jedinstvenu ljubavnu priču između odane i zaljubljene njemačke patricijke i divljeg, vjerolomnog, nerazboritog i očajnog Hrvata (povijesni roman Frankopanov prsten!). Unatoč zabrani Presvijetle Republike, Apolonija dolazi u Veneciju i stupa u dragovoljno zatočeništvo sa svojim mužem... (Izvadak iz teksta Mate Kovačevića: Svojom voljom Frankopanka.)