Gradsko vijeće izglasalo izmjenu Odluke o načinu pružanja javne usluge sakupljanja komunalnog otpada

 

Treća sjednica Gradskog vijeća Grada Krka održana je 30. rujna u Velikoj vijećnici, uz nazočnost 11 od 13 vijećnika. Od deset točaka dnevnog reda, većina je prihvaćena jednoglasno, dok je najviše rasprave izazvala odluka o izmjenama načina pružanja javne usluge sakupljanja komunalnog otpada, odnosno korekcija cijena.

Poskupljenu usluge prikupljanja komunalnog otpada usprotivila se nova vijećnica s Kandidacijske liste grupe birača, Dubravka Dijanić kojoj je, kao prvoj na listi, na ovoj sjednici vijećnički mandat predao nositelj liste Goran Marević, stavivši svoj mandat u mirovanje. 

Dijanić je naglasila kako je odluka o poskupljenju usluge komunalnog otpada neopravdana, komentiravši stopu inflacije od 24 posto koju je kao jedan od razloga poskupljenja, u svom izlaganju pred vijećem, naveo direktor Ponikve Eko otok Krk d.o.o. Ivan Jurešić. 

"Inflacija o kojoj govorite odnosi se na potrošačku košaricu. Također, ne radi se o inflaciji od 24 posto, nego od 14 posto jer je zadnja promjena cijena bila u svibnju 2022., a od tad je inflacija 14 posto. Osnovni problemi ove odluke je taj što nemamo izračun i cijena se predlaže na netransparentan način. Također, troškovi sakupljanja otpada koji nisu javna usluga - sakupljanje otpada izvan kalendara odvoza i izvan kanti koje su tamo navedene (primjerice otpad od kampova), nije javna usluga i ti troškovi ne mogu ulaziti u cijene o kojima danas govorimo. Ponikve imaju neopravdano visoke troškove i u njih su uračunati troškovi koji po zakonu ne bi trebali tamo biti. Predlažem da se akt zbog manjkavosti podataka vrati predlagatelju na doradu, a ne da se građane optereti previsokim računima", rekla je Dijanić. 

Jurešić, koji je na sjednici Gradskog vijeća predstavio obrazloženje novog cjenika, odgovorio je kako se cijene ne korigiraju isključivo zbog inflacije, već i zbog povećanja troškova održavanja vozila, povećanja količine miješanog i glomaznog otpada, zbog plaća radnika koje nisu korigirane neko vrijeme te, najvećim dijelom zbog odvoza miješanog komunalnog otpada u CGO Marišćina. 

Naime, korištenjem vlastitog odlagališta 2022. je omogućeno korisnicima da još četiri godine plaćaju sniženu cijenu komunalnih usluga , odnosno 9,16 eura po kućanstvu mjesečno. Susjedna komunalna društva imala su u to vrijeme ove cijene: Komunalne usluge Cres Lošinj - 9,29 eura, Dundovo Rab 9,24 eura, Komunalac  Opatija Jurdani 10,09 eura, Čistoća Rijeka 7,28 eura, Eko Murvica Crikvenica 10,62 eura (oni će u 2026. povećati za 55% cijenu svojih usluga) te Ivanj N. Novi Vinodolski - 12,54 eura te ide povećanje u idućoj godini od 35,8 posto. 

S obzirom na to da je u međuvremenu odlagališna ploha gotovo popunjena, većina miješanog komunalnog otpada mora se odvoziti s otoka po cijeni od 115 eura za tonu, a glomazni po cijeni od 263 eura za tonu. 

Zbog rasta troškova i spomenute inflacije, već za 2025. je planirano da Ponikve ostvare gubitak od 600.000 eura koji će se pokriti iz zadržane dobiti, a za 2026. je potrebno izmijeniti cjenik kako bi se poslovanje komunalnog društva neometano odvijalo i kako bi se zadržao postojeći standard. Za jedno i drugo treba osigurati ukupno 2,1 milijun eura dodatnih prihoda. 

"Naglašavam i da troškovi onih privrednika koji nisu u javnoj usluzi nisu uračunati u obvezu minimalne javne usluge", istaknuo je Jurešić, ispravivši vijećnicu Dijanić. 

Povećanje cijena komunalnih usluga komentirao je i vijećnik Unije Kvarnera Nikša Franov rekavši kako su iste nužne. "U suprotnom mogao bi nam se dogoditi raspad sistema kako u Rijeci. Ako korekcije znače stabilno poslovanje, zadržavanje standarda i povećanje plaća - ja sam za", zaključio je Franov. 

Odluka o korekcijama cijena komunalnih usluga izglasana je s devet glasova za, jednim protiv i jednim suzdržanim. 

Prema novom cjeniku, iznos mjesečne cijene minimalne javne usluge sakupljanja komunalnog otpada za kućanstva iznosit će 11,88 eura (umjesto dosadašnjih 9,16 eura), a za nekućanstava 89,52 eura, umjesto dosadašnjih 69,02 eura. Navedene cijene su bez PDV-a koji iznosi 13. posto.

Na sjednici Gradskog vijeća jednoglasno je izglasano Izvješće gradonačelnika o radu za razdoblje od 1. siječnja do 30. lipnja 2025. godine u kojem su uz protokolarne aktivnosti, navedeni projekti svih gradskih odjela i institucija, investicije te kapitalni projekti poput dogradnje sportske dvorane za borilačke sportove na k.č. 2012/3 k.o. čija je izgradnja pri kraju, gradnje dječjeg vrtića u Vrhu na k.č. 1192/3, projekta izgradnje širokopojasne mreže sljedeće generacije na otoku, uređenja sportskog igrališta kod Srednje škole "Hrvatski kralj Zvonimir" te brojnih drugih projekata. 

Također, jednoglasno je prihvaćen i konsolidirani Polugodišnji izvještaj o izvršenju proračuna Grada Krka za razdoblje 01.01. - 30.06.2025. 

Pored prihoda proračuna Jedinstvenog upravnog odjela Grada, konsolidirani proračun obuhvaća prihode, primitke i pomoći, kao i rashode proračunskih korisnika - ustanova, kojih je Grad osnivač - Javne vatrogasne postrojbe, Dječjeg vrtića Katarina Frankopan, Gradske knjižnice Krk, Centra za kulturu Grada Krka  i Vijeća Srpske nacionalne manjine. 

Proračun Grada Krka za 2025. godinu usvojen je na sjednici Gradskog vijeća Grada Krka od 10. prosinca 2024. godine, u iznosu od 25.581.444,00 eura prihoda i primitaka, 1.469.936,00 eura viška prihoda iz prethodne godine te 27.051.380,00 eura rashoda i izdataka. Izvršen je i rebalans proračuna u iznosu od 117.330,00 eura.

Kada govorimo o ostvarenju, na dan 30.6. prihodi i primici ostvareni su u iznosu od 8.279.511 eura, odnosno 32 posto od planiranog. S viškom iz 2024. u iznosu od 633.787,37 eura ukupno je raspoloživo 8.913.298,86 eur, odnosno 33% od planiranog godišnjeg konsolidiranog proračuna.

Rashodi i izdaci su ostvareni u iznosu od 8.985.064,63 eura, što je 9% manje od ostvarenja prethodne godine, odnosno 33% od planiranih rashoda i izdataka za 2025. godinu, koji iznose 27.051.380,00 eura. 

U izvještajnom razdoblju prethodne godine otplaćeno je 42.684,33 eura za kredit za izgradnju Dječjeg vrtića Katarina Frankopan (koji je time ujedno i otplaćen u cijelosti), 13.954,43 eura kredita za izgradnju ceste na području Mali Kartec (Erste banka), 16.496,95 eur kredita za financiranje projekta Modernizacija javne rasvjete u dijelu Grada Krka (Hrvatska banka za obnovu i razvitak) i 2.786.243,04 eura kratkoročnog (okvirnog) kredita koji je time otplaćen u cijelosti (ugovoren u 2023. godini s Erste bankom za pokriće likvidnosti radi realizacije projekta izgradnje širokopojasne mreže sljedeće generacije na otoku Krku).  U izvještajnom razdoblju ove godine otplaćena je rata kredita za modernizaciju javne rasvjete.

Komentirajući izvješće o proračunu, Dijanić je sugerirala da se Gradskoj knjižnici u proračunu za 2026. povećaju sredstva, pohvalivši rad knjižnice. 

"Od stupanja na dužnost nove ravnateljice, Gradska knjižnica je procvjetala. Imaju predstave, predstavljanja knjige, prezentacije, program za djecu za koje nema previše sadržaja", rekla je Dijanić.

Gradonačelnik Vasilić složio se da je značajno povećana vidljivost knjižnice i aktivnosti za sve generacije ljudi te rekao da je ravnateljica knjižnice najavila u 2026. zapošljavanje još jedne osobe. 

Na sjednici je, uz konsenzualnu podršku svih nazočnih gradskih vijećnika, izmijenjen Pravilnik o unutarnjem ustrojstvu i načinu rada Dječjeg vrtića "Katarina Frankopan", radi otvaranja nove vrtićke grupe u područnom vrtiću u Omišlju, odnosno formiranja novih radnih mjesta, konkretno radnog mjesta odgojiteljice, pomoćnog kuhara/kuharice i spremačice.

Također, pokreće se postupak izbora novih članova Savjeta mladih

Aktualni sat

Tijekom aktualnog sata vijećnici su postavili nekoliko pitanja vezanih uz infrastrukturne i prometne projekte.

Vijećnik Ante Čabraja (HDZ) pitao je o završetku sportske dvorane za borilačke sportove, a gradonačelnik Darijo Vasilić potvrdio je da je gradnja u završnoj fazi te da se otvaranje očekuje početkom 2026. godine.

Na upit Danijela Milohnića (PGS) o izgradnji zaobilaznice Salatić – Vrh, gradonačelnik je pojasnio da je izrađeno idejno rješenje te da je Grad u komunikaciji sa Županijskom upravom za ceste radi nastavka projektiranja. "Važno nam je da izgradimo tu cestu i rasteretimo ta mjesta od prometa, što je važno jer tom cestom se svakodnevno kreću mališani koji iz Salatića pješke idu u Vrh u školu", rekao je.

Vijećnica Dubravka Dijanić upozorila je na problem sigurnog prelaska preko državne ceste D104 u selu Nenadić, presječenog trasom prema trajektnoj luci Valbiska. Grad je još 2016. izradio idejno rješenje s pothodnikom, a gradonačelnik je najavio da će se prema Hrvatskim cestama i Županijskoj upravi za ceste ponovno uputiti inicijativa za pronalazak trajnog rješenja i povećanje sigurnosti pješaka.

Na pitanje vijećnika Ivana Lukarića (SDP) o stanju optčke mreže, Vasilić je izvijestio da je na otoku izvedeno oko 12.000 priključaka DTK instalacija, od čega je realizirano oko 900 optičkih priključaka te 400 doticaja do dnevnog boravka s optikom, no kod njih još nije realizirana telekomunikacijska usluga. U narednim godinama planira se omogućiti spajanje svih zainteresiranih građana, pri čemu će prioritet biti povezivanje stare gradske jezgre – ulica Decumanus, Dinka Vitezića i Antuna Mahnića – na optičku mrežu.

Materijali s 3. sjednice Gradskog vijeća nalaze se OVDJE.