Crtački opus Otona Glihe predstavljen krčkoj publici

Kako je trenutno samo srce sezone, navodi na početku Parentić, još tijekom definiranja galerijskog programa, planirali smo baš u tom periodu, prepunom gostiju, prirediti izložbu u povodu stote godišnjice od rođenja Otona Glihe. Zadovoljna sam činjenicom što tijekom prve izložbe možemo razgledati petnaest crteža, a nakon dva tjedna još jedan petnaestodijelni ciklus, što ih s punim pravom možemo smatrati jednim dosad neotkrivenim likovnim blagom koje je ispočetka možda i bilo tek podloga za Glihine slike, međutim uspjelo je, zaključuje Parentić, razviti samostalan život.

Oni koji su razgledali nedavno završenu riječku izložbu odnosno četrdesetak ulja na platnu, primjećuje Albaneže, mislim da će biti svijesni činjenice kako su radovi postavljeni na krčkoj izložbi, izvrsna nadopuna onome što je bilo prikazano u tamošnjem Muzeju moderne i suvremene umjetnosti. Naime, glavna formalna značajka Glihina rada, onog njegova dijela kada otkriva svoju veliku temu - gromače, jest rukopis koji u jednom ritmu prekriva površinu. Međutim tu nema kao kod nekih kompozicija klasične umjetnosti glavnog motiva i subliminacije ostaloga, jer Gliha nastoji doživjeti čitavu površinu, i to svojim rukopisom kojim stvara i definira strukturu koju uočava u pejzažu da bi joj naposlijetku u likovnom radu podario samostalan život. Ta odlika još je jasnije izražena na papiru nego li na platnu, nastavlja Albaneže. Kako je na crtežima prisutna podloga, odnos iste s naslikanim jasno je vidljiv, dok se na platnu gubi transparentnost jer ga Gliha čitavog prekriva, slažući slojeve boje na slojeve. Osobito zanimljiv dio krčkog postava čine radovi iz šesdesetih godina prošlog stoljeća, upravo radi njihove čistoće, a moguće ih je doživjeti kao geometrijsku apstrakciju. Prisjetimo se, to je vrijeme kada u Zagrebu djeluje umjetnička struja koju nazivamo Novim tendencijama, a kojom se danas hrvatska diči u europskom, pa čak i svjetskom kontekstu. Da je Gliha kojim slučajem kao osoba bio skloniji djelovati grupno ne bi nas trebalo čuditi da njegove kompozicije iz tog perioda mirne duše stoje uz radove umjetnika poput Vjenceslava Richtera i ostalih koji su tada radili u Zagrebu, ujedno bivajući prepoznati i na međunarodnoj umjetničkoj sceni. Gliha je međutim bio vuk samotnjak i nije se priklonio grupi okupljenoj oko Novih tendencija, ali karakter njegovih radova s početka šestdesetih možemo vrlo lako uključiti u tada aktualnu geometrijsku apstrakciju. Ova izložba, zaključuje Albaneže, izvrsno je legla u krčku galeriju, pružajući istinski doživljaj Glihina rada, nadopunjujući pritom ono što se prethodno moglo pogledati u Rijeci, ali i Omišlju gdje su bili izloženi radovi kojima se htjelo pokazati da Gliha nije slikao isklučivo gromače.

 

Pozivnica [.pdf]

 

Prva od dviju retrospektivnih izložbi crteža Otona Gllihe ostaje otvorena do 22. kolovoza, a druga do 04. rujna. Oba postava mogu se razgledati od ponedjeljka do subote između 10.00 i 12.00 te 19.00 i 22.00 sata ili uz prethodnu najavu organizatoru krčkom Centru za kulturu na 051 220 041 ili kultura@gradkrk.net.