Otočni Novi list, 09. ožujka 2014.
Grad Krk posljednjih je godina intenzivirao čitav niz strateških programa, među kojima i nekih koji se u nacionalnim okvirima slobodno mogu smatrati pionirskima.
Jedan od takvih naprednih projekata je i onaj vezan uz planiranje, projektiranje i izgradnju gradske svjetlovodne mreže, sustava vodova namijenjenih gradnji komunikacijskog sustava kojim krčka Gradska uprava, shvaćajući i uvažavajući važnost modernih tehnologija, kani svim svojim građanima i poduzetnicima u doglednoj budućnosti otvoriti pristup pravom komunikacijskom autoputu, odnosno ultra brzom i jeftinom komunikacijskom kanalu.
Prve pripreme na osmišljavanju tog istinskog projekta 21. stoljeća Krčani su pokrenuli pred gotovo četiri godine, kad su pod okriljem Grada održane prve radionice, ponajprije namijenjene populariziranju te ideje, sondiranju tržišta te ispitivanju domaće regulative koja, kažu upućeni, nerijetko danas još uvijek kaska za pravnim okvirima razvijenih europskih zemalja, posebice onih koje su na tom planu daleko odmakle i već ubiru plodove ulaganja u sustave o kojima se u nas tek počinje razmišljati.
Formalno pokrenuta izgradnja optičke mreže Grada Krka dosad je rezultirala usvajanjem Studije razvoja gradske optičke mreže te izradom idejnog projekta njene izgradnje, kaže zamjenik gradonačelnika Krka Čedomir Miler kojemu je, unutar Gradske uprave, delegirano guranje tog ambiciozno zamišljenog projekta koji, malo-pomalo, sad napokon počinje poprimati opipljivije, zasad tek papirnate oblike.
Upravo smo tijekom siječnja 2014. sa zagrebačkom tvrtkom Aztek (autorima idejnog projekta) potpisali ugovor za izradu glavnog projekta optičkog mrežnog sustava naselja Krk. Iako je već izrađeni idejni projekt obuhvatio čitavo područje grada, dakle sva naselja ove lokalne samouprave, u prvoj smo se fazi njegove realizacije odlučili koncentrirati na područje na kojem bismo sustavom mogli pokriti najveći broj korisnika, objašnjava Miler, dodajući i kako je projekt izgradnje svjetlovodne komunikacijske mreže Grada Krka u ovom trenutku već popraćen i pravomoćnom lokacijskom dozvolom.
Mapiranje naselja
Ovih dana očekujemo ishođenje lokacijske dozvole i za glavni distribucijski čvor tog sustava, objekta kojeg ćemo graditi na zemljištu u gradskom vlasništvu, smještenom pored postojeće antenske stanice gradskog sustava kabelske televizije. Lokacijska dozvola za taj objekt kasni stoga što smo, zbog njegova uklapanja na gradsku zemljišnu česticu, morali pristupiti izmjenama Prostornog plana Grada Krka, nastavlja dogradonačelnik, dodajući kako sve pripreme projekta idu prema zacrtanom planu. Glavni projekt u čiju izradu upravo krećemo, trebao bi biti dovršen u roku od šest mjeseci, a usput ćemo morati odraditi i više pratećih radnji. Tu u prvom redu mislim na mapiranje samog naselja u sklopu kojeg, u suradnji s postojećim teleoperaterima, moramo utvrditi (ne)mogućnosti i infrastrukturna ograničenja povezivanja budućih korisnika sa samom optičkom mrežom. Plan je da se novom mrežom korisnicima buduće gradske optike omogući pristup ultra-brzom podatkovnom prijenosu, koji bi se odvijao brzinom većom od 100 megabita u sekundi. Naglašava i kako optike u ovom trenutku u gradu ima vrlo malo, odnosno da se takvim sustavima u svom poslovanju, posredstvom vlastitih mreža, uglavnom koriste neki veći privredni subjekti i institucije, poput Ponikava, HEP-a, krčkog srednjoškolskog centara, odnosno policijske stanice. Jednako tako, optičkim je kabelom sa sjedištem Gradske uprave odnedavno povezana Vecla, gradsko komunalno poduzeće koje se zahvaljujući tim i takvim vezama već danas služi dijelovima informatičke i telekomunikacijske infrastrukture u vlasništvu Grada Krka.
Sve su to tek zameci, odnosno izolirani sustavi koje sasvim sigurno, nakon što bude izgrađena gradska optička mreža, kanimo povezati sa cjelovitim sustavom, kaže Miler, naglašavajući kako svi poduzeti koraci ne znače i da se Grad u budućnosti kani početi baviti pružanjem komunikacijskih usluga, što formalno gledano - i nije moguće.
U svako dvorište
Izgradnjom pasivnog dijela mreže kanimo stvoriti mogućnost da se u taj posao potom uključe tvrtke koje imaju znanje i mogućnost pružanja takvih usluga. Naravno da će nam vlasništvio nad infrastrukturom omogućiti da zainteresiranim pružateljima tih usluga, tko god oni bili, postavimo neke posebnije uvjete, odnosno da stvorimo okružje u kojemu će koristi optike naši građani moći uživati po znatno prihvatljivijim financijskim uvjetima od onih kakve bi postavljali sami operateri, ako bi sami gradili tu infrastrukturu. Naša je intencija do dvorišnog ulaza svake kuće i svakog stana dovesti vod u koji će se potom vrlo lako i jednostavno ugrađivati svjetlovodni kabeli, a tko će potom njima upravljati, odnosno tko će pružati uslugu, drugo je pitanje o kojemu ćemo razmišljati kad za to dođe vrijeme, kaže Miler, dodajući i kako se u planovima financiranja izgradnje i uvođenja tog sustava predstavnici Gradske uprave uvelike pouzdaju u EU fondove, odnosno programe kojima Unija već danas financira izgradnju i širenje broadband mreža.
Zakonodavci kaskaju
Grad Krk je, naglašava Miler, prvi u Hrvatskoj ozbiljnije zagrizao u tu problematiku pa stoga i ne iznenađuje da kao ledolomci često moramo tražiti odgovore na neka pitanja koje naši zakonodavci još uvijek nažalost nisu dovoljno precizno definirali. Predstavnici Gradske uprave računaju da interesa građana, kao i privrednih subjekata za spajanje na optiku neće manjkati, tim više što će korištenje ultra brzog komunikacijskog kanala otvoriti brojne nove mogućnosti, kako na planu poslovne, tako i one zabavne komunikacije. Iako je teško predvidjeti kad će sve skupa biti gotovo, odnosno rokove u kojima će se naši sugrađani uistinu moći početi služiti optičkom mrežom, odlučni smo u njenom razvijanju i pripremanju slijedom čega, silom prilika, u drugi plan padaju neki već postojeći, a danas objektivno i pomalo zastarjeli gradski sustavi poput kabelske televizije. Procjenjujemo da je besmisleno nadalje ulagati ozbiljniji novac u tehničko razvijajanje i unapređivanje tog sustava kojeg će, izgradnjom optičkog sustava, zamijeniti neke neusporedivo bolje i suvremenije inačice. Stoga ćemo još neko vrijeme u kabelsku TV ulagati onoliko koliko je dostatno za njenu funkcionalnost, dok ćemo istovremeno raditi na što intenzivnijoj i bržoj izgradnji, a potom implementaciji novih tehnologija, zaključuje Čedomir Miler.
Premrežena naselja
Grad, nakon što stvori sve papirnate preduvjete, kani sva svoja naselja premrežiti cijevnom infrastrukturom u koju će potom biti ugrađene svjetlovodne niti. Uređajima potrebnim za stavljanje u funkciju tog sustava gradska se uprava ipak ne kani baviti, već će gradnja aktivnog dijela mreže potom biti povjerena onome s kim jednog dana lokalna uprava bude sklopila ugovor o korištenju, odnosno koncesioniranju infrastrukture. Dio cjevne mreže već je izgrađen jer se već neko vrijeme odgovarajući vodovi u zemlju polažu u sklopu zahvata koje na području Grada organiziraju i obavljaju Ponikve.
Sve zakuhao krčkoaustrijski znanstvenik
U Gradu računaju da bi iz EU fondova u budućnosti moglo doteći čak 85 posto novca potrebnog za izgradnju i stavljanja u funkciju gradske optičke mreže. Ta činjenica, čini se, podiže entuzijazam ekipe okupljene oko projekta čija bi ukupna vrijednost, procjenjuje se, mogla doseći iznos od čak 15 milijuna kuna. U svladavanju izazova koje donosi realizacija projekta gradske optike, predstvnicima lokalne uprave već neko vrijeme pomažu članovi Savjeta za nove tehnologije kojeg, pored dogradonačelnika Čedomira Milera, čine Marko Skomeršić, Ernest Strika, Saša Marenjak, Nataša Jurina, Dinko Jakovljević te Zlatko Herić. Uz njih, ključnu kariku cjelokupnog projekta čini i dr. Igor Brusić, krčko-austrijski znanstvenik bogatog iskustva na razvijanju upravo takvih sustava koji je, doznali smo od Milera, zapravo i idejni začetnik odnosno glavni inicijator operacionalizacije tog ambicioznog gradskog projekta. [Mladen Trinajstić]