U kontrapunktu 10: Izložbom Crteži autora Nenada Jalšovca otpočelo jubilarno izdanje krčke likovno-teorijske inicijative

Izložbom Crteži autora Nenada Jalšovca, 23. kolovoza 2024. godine, u Galeriji Decumanus otpočelo je jubilarno, deseto izdanje izložbenog projekta U kontrapunktu tijekom kojeg će se na temu U okviru, također, predstaviti i fotografkinja Fanita Barčot-Nikolac (Ćelava pjevačica i druge priče). Izložbe priređuje Centar za kulturu Grada Krka.

Riječ je o projektu kojim se u krčkoj galeriji združuju autori različitih pristupa, izričaja, medija i disciplina, što znači da su se dosad u sklopu te likovno-teorijske inicijative javnosti predstavili najprije Ruža Hodak i Damir Brčić, Diskurs 1: Meki volumeni i oprostoreni crteži (2013.), a potom Alma Dujmović i Boris Roce, Diskurs 2: Strukture - vizualni i opipni taktilizam (2014.), da bi nakon jednogodišnje pauze i svojevrsne redefinicije projekt bio nastavljen izložbom Andree Staničić i Igora Gržetića, Diskurs 3: Preklapanja (2016.). U sklopu Diskursa 4: Teksture (2017.) uslijedila je skupna izložba na kojoj su svoja djela izlagali Dražen Filipović Pegla, Jadranka Hlupić, Duje Jurić, Koraljka Kovač, Petra Krpan i Siniša Reberski, dok je Diskurs 5: Trag (2018.) donio izložbu Roberte Vilić i Renate Škrinar, a Diskurs 6: Reciklaže - transkripcija i modifikacija svakodnevice (2019.) postav Sunčane Simichen i Ane Hrćan Šojat. Diskurs 7: K.O.Z.M.O.G.O.N.I.J.E. (2021.) okupio je istovjetnom temom združene radove Vedrane Valenčić, Maje Radešić, Igora Gržetića i Lee Čeč, dok su u kontekstu Diskursa 8: Sukob: Organsko - Anorgansko (2022.), priređene samostalne izložbe Ane Ratković Sobote i Duje Jurića. Diskursom 9: Slikarske i kiparske apstrakcije (2023.) bili su povezani radovi Luke Aničića i Ivana Valušeka.

Kustoski zadatak najrecentnijeg likovnog dijaloga povjeren je prof. Luisi Ritoši, ujedno i autorici recenzije publicirane u katalogu kojim su objedinjena oba izložbena poglavlja, i kojeg možete prolistati u nastavku.

– Na desetogodišnjicu izložbenog projekta U kontrapunktu, imamo prilike susresti se s izvrsnim likovnim stvarateljima, navodi Ritoša, a ovogodišnjim izložbenim diptihom U okviru fokusiramo se na crno-bijelu tehniku, kod Nenada Jalšovca u ugljenu, a Fanite Barčot-Nikolac u fotografiji. Monokromatski izražaj izaziva posebnu atmosferu nostalgije, ali i prezentira potrebu za jasnijim sagledavanjem stvari. Raščišćavaju se prikazani objekti i svode na osnovno, naglašava se kontrast, tekstura, kompozicija. Oboje su okrenuti unutrašnjim stanjima i potrebom da iskomuniciraju proces kroz koji prolaze i intenzivne emocije koje ih zaokupljaju. Oboje rade promišljenim i postepenim tempom, snažno pokrenuti fenomenom svijetla i sjene. Spajaju ih i teme koje uključuju pitanja otuđenosti, izolacije, pokušaje komunikacije i osjećaj neshvaćenosti. Spaja ih, također, izraziti individualizam. Njihova djela prožima filozofija egzistencijalizma, pri čemu se naglašava sloboda, odgovornost i jedinstvenost pojedinca u suočavanju s vlastitim postojanjem. Ljudi su bačeni u svijet bez unaprijed određene svrhe te su odgovorni za svoje postupke i identitet, i pronalazak smisla u kaosu inherentnog besmisla. Potpuno svjesni ove istine oni na poetične načine istražuju perspektive interne stvarnosti u kontrastu s vanjskom; kod Jalšovca vanjski prostori postaju tema koja se obrađuje na intimistički način, a Barčot-Nikolac unutrašnje prostore teatralizira na van. Izložbom Crteži, tumači nadalje Ritoša, predstavlja nam se vrhunski majstor svjetla i sjene Nenad Jalšovec koji tehnikom ugljena oblikuje pomno odabrane kadrove najčešće gradskih, često zagrebačkih vizura. Scene koje rijetko susrećemo u svijetu likovnosti interesni su fokus autora: automobili, parkirališta, prometne ulice, stambene zgrade. Uz njih se javljaju stabla, parkovi, rjeđe ljudi. Ovaj neobični odabir motiva izaziva začuđujući efekt u spoju s manirom izvedbe. Meki, sanjivi, pastozni pokreti ugljenom oblikuju pjesničku impresiju i sudaraju se s banalnim prizorima parkirališta. Svaki crtež poziva promatrača da promišlja o značenju ovih svakodnevnih scena. Autorov izraz odiše snažnom unutarnjom harmonijom, osjećajem mira i kontemplacije. Oduševljava njegova sposobnost da u chiaroscuro tehnici, bez pretjeranih detalja, stvori vrlo jasne oznake predmeta. Zgrade, ulice i stabala modelira virtuoznim suptilnim naznakama linije i plohe. Svodeći objekte na najbitnije, a pri tom zadržavajući njihova glavna obilježja, prenosi dojam zamagljene fotografije. Njegov proces rada obuhvaća primarno rad na otvorenom, u skladu s plain air metodologijom, no naknadno provodi elaboraciju u domaćem okruženju. Tijekom ovog procesa, pažljivo izdvaja ključne scene i reducira elemente, što rezultira izuzetno čistim i fokusiranim kompozicijama. Ovaj minimalizam pojačava poetski aspekt njegovih radova, što ih čini usporedivim s metafizičkim urbanim pejzažima Giorgia de Chirica. Automobili koji stoje ili se kreću u vatastoj mekoći izazivaju čuđenje i nejasnost, inače simboli brzine, buke i kronične vreve gradskog života ovdje su zarobljeni u tišini te gube svoj uobičajeni smisao i postaju tajanstveni. U svijetu mekoće i zagušenog zvuka nalazimo potpunu autonomiju autora koji nas vodi u oblast gdje se slikarski intimizam stapa s vanjskim prostorom, zaključuje Ritoša.

Izložba Crteži Nenada Jalšovca ostaje otvorena sve do 12. rujna, a postav je moguće razgledati svakim danom (izuzev nedjelje) od 10.00 do 12.00 te od 19.00 do 21.00 sat, odnosno uz prethodnu najavu organizatoru telefonom na 051 220 041 ili mailom na kultura@gradkrk.net. Izložba je realizirana uz potporu Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske, Grada Krka i Turističke zajednice Grada Krka.

U kontrapunktu 10: katalog [.pdf]

U kontrapunktu možemo predstaviti kao problemsko-tematski interdisciplinarni, intermedijski projekt u kojem se, na zadanu temu, okupljaju i zajednički izlažu suvremeni umjetnici. Točnije, u kojem se, naizgled sučeljavaju, ali ustvari združuju, a kroz zadanu tematsku matricu i propituju efekti tog sučeljavanja i združivanja; odnosno, međusobnog djelovanja različitih pristupa, izričaja, medija i disciplina. Svako izdanje ovog izložbenog projekta povezuje dvoje ili više autora, dvije ili više samostalne autorske dionice, i to kroz intermedijsku i interdisciplinarnu sinergiju problematizirajući sličnosti u različitosti. Autori na prvi pogled međusobno nekompatibilnih pristupa i poetika, združeni u izložbenu cjelinu projekta, stupaju na kraju u skladne vizualne dijaloge, u novom okruženju ulazeći u nove i zanimljive odnose.

Nenad Jalšovec (Čakovec, 1972.), diplomirao je vizualne komunikacije na Studiju dizajna pri Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu. Bavi se slikarstvom, spekulativnim dizajnom, digitalnom grafikom i dizajnom računalnih igara. Od 2016. umjetničko djelovanje usredotočuje na klasične slikarske i crtačke tehnike. Izlagao je na brojnim izložbama u Hrvatskoj i inozemstvu. Član je Hrvatskog društva likovnih umjetnika (HDLU), Hrvatske zajednice samostalnih umjetnika (HZSU) i Hrvatskog dizajnerskog društva (HDD). Živi i radi u Zagrebu.