4. DANI ANTIFAŠIZMA NA KRKU: U Krku predstavljena knjiga o sudbinama Krčana u logorima, u Malinskoj održana svečana akademija

Pred prepunom Velikom gradskom vijećnicom u četvrtak 16. travnja predstavljena je knjiga "Krčani u fašističkim, nacističkim i ustaškim zatvorima i logorima 1941. – 1945." autora dr. sc. Tvrtka Božića. Među publikom se isticao i velik broj mladih, što dodatno potvrđuje važnost ovakvih tema u suvremenom društvu.

Promociji, koja je ujedno bila i uvod u 4. Dane antifašizma na Krku, nazočili su gradonačelnik Darijo Vasilić te načelnici općina Malinska-Dubašnica Robert Anton Kraljić i Baška Toni Juranić.

Knjiga kao svjetionik društvu

Predstavljanje ove, takozvane bodulske knjige brojeva, koja na temelju arhivske građe donosi više od 480 sudbina krčkih zatočenika, započelo je minutom šutnje za sve žrtve fašističkih, nacističkih i ustaških zločina.

Uz autora, o knjizi su govorili recenzenti, povjesničari dr. sc. Hrvoje Klasić i dr. sc. Goran Hutinec s Filozofskog fakulteta u Zagrebu te Darko Fanuko, predsjednik Udruge antifašista otoka Krka (AOK), koja je ujedno i nakladnik knjige. Razgovor je moderirala Gordana Gržetić.

Komentirajući značaj ovakvih izdanja, Klasić je istaknuo kako bi u “normalnim okolnostima ovo bio lokalni događaj, no nažalost u Hrvatskoj je ovo događaj od državne važnosti". 

"Danas više nemamo problem s time da li je nešto ustaško ili nije, već da li to nešto što je ustaško više ikoga smeta. Drago mi je da postoje krajevi kojima to itekako smeta. Koji ne dopuštaju divljanje fašizma, koji njeguju antifašizam, osobito uspomenom na svoje pretke. Drago mi je što imate načelnike općina koji sudjeluju u tome. To je danas utopija za mnoge gradove u Hrvatskoj", dodao je, uputivši čestitku autoru, otočanima i jedinicama lokalne samouprave koje su sufinancirale ovo djelo. 

“Svaka ovakva knjiga je poput svjetionika – pokazuje smjer i podsjeća na odgovornost. Strah me da živimo okruženi ljudima koji toleriraju fašizam, a onaj tko ga tolerira u prošlosti, tolerirat će ga i u budućnosti”, upozorio je, dodavši kako je antifašizam danas prije svega borba za očuvanje empatije i zaštitu slabijih.

Kapitalno djelo 

Prof. dr. Goran Hutinec knjigu je ocijenio kapitalnim djelom koje uvelike nadilazi lokalni karakter.

“Po prvi put na jednom mjestu, na hrvatskom jeziku, objedinjeno je ono za što smo dosad koristili strane izvore. Ova knjiga može poslužiti i učenicima i studentima kao vrijedan izvor za razumijevanje razmjera nacističkog i fašističkog nasilja. Na jednom mjestu imamo pregled čitavog niza lokacija na kojima su bili zatočeni ljudi iz cijele Europe, stoga je ovo i knjiga o europskoj povijesti”, istaknuo je.

Dodao je kako detaljne biografije u knjizi, opisi puta kroz logore i zatvore, žrtvama vraćaju identitet i dostojanstvo, otrgnuvši ih od zaborava. Među njima je i najmlađa krčka žrtva, 14-godišnji dječak, odveden u logor s polja na kojem je radio sa svojim djedom.

“Sve dok ima čitatelja koji će ovu knjigu uzeti u ruke, pobijeđena je smrt – i pobijeđen je fašizam koji ih je tako brutalno otrgnuo iz njihovih domova, od njihovih obitelji i odveo za mnoge od njih na put bez povratka", dodao je.

Logoraš - riječ koja ne postoji u knjizi

Autor dr. sc. Tvrtko Božić istaknuo je kako je njegov glavni motiv bio vratiti dostojanstvo žrtvama, zbog čega u knjizi svjesno izbjegava riječ “logoraš”, koristeći izraz “zatočenik”.

“Jedna od mojih namjera bila je humanizirati te ljude. Oni su dehumanizirani već samim činom uhićenja”, rekao je, istaknuvši i emocionalnu težinu istraživanja.

"Ovo su teške teme, traume. Teško se bilo emocionalno odmaknuti, osobito u slučajevima kada sam nailazio na dokumente koji prate čitav put zatočenika", iskreno će autor, navodeći i jednu olakotnu okolnost u istraživanju, a ta je da je nacistička dokumentacija bila vrlo pedantna. Zapisivali su sve o uhićeniku.

"Kad čitate izvorne logorske dokumente, kada vidite uzroke smrti... Postoji jedna špranca, jedna fraza: 'Umro od tuberkuloze koja je dovela do zatajenja srca' i to nalazite kod više ljudi u različitim logorima. Ta je fraza ustvari trebala prikriti nešto drugo - da su ti ljudi bili dehumanizirani do kraja - nisu imali ime prezime, svoj identitet. Imali su broj kojeg su morali naučiti napamet i najmanje dvaput dnevno ga izgovoriti na njemačkom jeziku - prvi puta nakon ustajanja i pred spavanje. U tom intervalu - između ustajanja u četiri sata ujutro do počinka - traje neprekidni rad. Postoji njemački izraz 'ubijanje radom'. Ti ljudi su radili do iscrpljenosti i onda su bili eliminirani.  Pisati o tim sudbinama je traumatično iskustvo i ja se nisam uspio od toga emotivno odmaknuti", iskreno će autor.

Božić je svoj rad započeo na temelju već postojećih popisa zatočenika. Sve ih je prikupio na jedno mjesto i detaljno analizirao svako od više od 480 imena koja se spominju, što je u konačnici rezultiralo iznimno potresnim dokumentarnim zapisom od gotovo 500 stranica. Istraživanje je bazirao na arhivskoj građi, prije svega arhiva u njemačkom gradu Bad Arolsenu, najvećem europskom centru za nacistički progon. "Bio nam je cilj da konačno kažemo da su to bili ljudi. Iza zatočeničkog broja osoba s imenom i prezimenom", zaključio je.

4. Dani antifašizma na Krku

Predstavljanje knjige bilo je uvod manifestaciju 4. Dani antifašizma na Krku, kojom se obilježava 81. godišnjica oslobođenja otoka od fašizma.

Ovogodišnji domaćin bila je Malinska, gdje je u dvorani Osnovne škole Malinska-Dubašnica održana svečana akademija.

FOTO: Bodulija.net

Poruku mira i tolerancije uputio je predsjednik Udruge antifašista otoka Krka Darko Fanuko:

“Antifašizam nije samo povijesni pojam, već skup vrijednosti koje su i danas iznimno važne. Ako zaboravimo lekcije prošlosti, riskiramo da ih ponovimo. Zato je antifašizam prije svega poziv na odgovornost – da biramo razum umjesto predrasuda i zajedništvo umjesto podjela.”

Na kraju svečanosti dodijeljena su priznanja UABA otoka Krka, SABA PGŽ i SABA RH zaslužnim pojedincima, među kojima su Kata Panić, Zdravko Žic, dr. Tvrtko Božić, Darko Krpan, Gracijela Hržić, Bruna Pungeršek, Ana Kovčević te postumno Drago Pavačić.

Putevima partizanske veze

U subotu 18. travnja održan je 9. Memorijal "Putevima partizanske veze Vis-Krk-Kopno". Ovogodišnja ruta išla je od Pinezića do uvale Torkul, a prepješačilo ju je 30 sudionika. Memorijal je završio druženjem u Društvenom domu Pinezići, čime su i zaključeni ovogodišnji 4. Dani antifašizma na krku.