Obilježen 17. travanj ili Dan oslobođenje otoka Krka

Dana 17. travnja, prije točno 75 godina, otok Krk je jednodnevnom borbenom partizanskom akcijom oslobođen od fašističkog okupatora, što znači da se tog datuma obilježava Dan oslobođenja otoka Krka. Prigodna svečanost tako se svake godine priređuje u drugoj jedinici lokalne samouprave otok te je ove godine kao domaćin na redu bila Općina Punat, međutim zbog okolnosti uzrokovanih pandemijom koronavirusa planirani je program otkazan.

Međutim, poštujući mjere zabrane okupljanja, cvijeće su ipak na spomenike poginulim otočanima u gradu Krku, kao i ostalim otočnim mjestima položile delegacije podružnica Udruge antifašističkih boraca i antifašista otok Krka (UABiA otoka Krka) zajedno s predstavnicima lokalnih amouprava.

Na Trgu zahvalnosti u Puntu, kod spomenika NOR-a i Domovinskog rata cvijeće su položili načelnik Općine Punat Marinko Žic, predsjednik UABiA otoka Krka Darko Fanuko te predsjednik Podružnice UABiA Punat-Stara Baška Franjo Mijatović s članovima izvršnog odbora. U gradu Krku, kraj spomenika na krčkom groblju i centralnog spomenika NOR-a i Domovinskog rata u gradskom parku svijeće i cvijeće položili su krčki gradonačelnik Darijo Vasilić, predsjednik i tajnica UABiA otoka Krka Darko Fanuko i Kata Panić te predsjednik Podružnice UABiA Grada Krka Dragan Toljanić. U Malinskoj svijeću i cvijeće su kod spomenika palim borcima NOR-a i Domovinskog rata položili načelnik Općine Malinska-Dubašnica Robert Anton Kraljić zajedno s predsjednikom Podružnice UABiA Malinska-Dubašnica Alojzijem Dombošom. Predstavnici Općine Baška, u ovoj prigodi, svake godine zajedno s predstavnicima UABiA otoka Krka, polažu vijence na spomenike u Baški, Jurandvoru i Dragi Bašćanskoj. No, zbog mjera socijalnog distanciranja, ove su godine spomenike obišli općinski načelnik Toni Juranić i voditelj Odsjeka načelnika Darko Krpan, koji su pritom upalili svijeće i minutom šutnje odali počast poginulim antifašističkim borcima i hrvatskim braniteljima. U Općini Dobrinj kraj spomenika poginulim borcima NOR-a u Polju cvijeće su položili načelnik Neven Komadina i predsjednica Podružnice UABiA Dobrinj Marica Pavačić. Delegacija Općine Omišalj i Podružnice UABiA Omišalj-Njivice zapalila je svijeće kraj spomenika u Omišlju, kao i na grobu dugogodišnjeg predsjednika UABiA otoka Krka Stjepana Starčevića.  

Podsjetimo, Otok Krk je okupiran 15. travnja 1941. godine pompoznim iskrcavanjem talijanskog desantnog bataljuna San Marco, a oslobodile su ga jedinice Narodnooslobodilačke vojske 17. travnja 1945. godine. Prema tome, okupacija je trajala pune četiri godine, ako zanemarimo dvomjesečni prekid između kapitulacije Italije i dolaska njemačkih okupatora, u drugoj polovini 1943. godine.

Stanovnici otoka, pretežno siromašni seljaci, sitni obrtnici i malobrojna inteligencija, reagirali su na okupaciju iznenađujuće brzim zaboravom predratnih stranačko-političkih sukoba, i povećanom spremnošću za jedinstveni ilegalni otpor okupatoru. S obzirom na prirodne okolnosti, uvjeti za oružanu aktivnost bili su ovdje ograničeni, pa se s otoka Krka u borbu najčešće odlazilo preko mora ilegalnim vezama. Sudbina velikog broja onih koji su tako napustili otok ostala je nepoznata sve dok se poslije rata nisu vratili kući, ili barem javili da su živi. Slično se događalo i s onima koji su odvedeni u naci-fašističke zatvore i logore. Pojedinačno traganje za onima koji se nisu vratili počelo je odmah po završetku rata, ali sistematičnije evidentiranje poginulih krenulo je tek nakon osnivanja

Saveza boraca u drugoj polovini 1947. godine. Bio je to složen posao. Pisanih evidencija nije bilo, ili su bile nepouzdane i nedostupne. Glavni izvor informacija bili su preživjeli. Naravno, nije se radi toga posustalo u traganju za poginulima. Uz puno angažiranje njihovih obitelji, te suradnju i pomoć preživjelih suboraca, ono je vremenom temeljito obavljeno u svim mjestima otoka Krka.

Popis Krčana koji su poginuli kao borci Narodnooslobodilačke vojske i žrtve fašističkog terora upotpunjuje predstavu o otoku Krku i njegovim ljudima u vrijeme Drugog svjetskog rata. Iako su većinom poginuli izvan otoka, oni su nerazdvojni dio njegove antifašističke povijesti. Razmjerno veliki broj poginulih ukazuje na masovnu privrženost krčkog stanovništva antifašističkom narodnooslobodilačkom pokretu. To dodatno potvrđuju i statistički podatci. Naime, od 636 ukupno poginulih, njih više od 85% poginuli su kao borci Narodnooslobodilačke vojske i žrtve fašističkog terora.

Četiri godine narodnooslobodilačkog rata, 1941. - 1945., bile su najdramatičnije, ali i najslavnije godine u dugoj povijesti otoka Krka. Krčki antifašisti, koji su izgubili život u toj nemilosrdnoj borbi za slobodu i ljudsko dostojanstvo, zaslužili su da njihova imena ostanu trajno zapisana u povijesti našeg otoka.