Predsjednica Republike Hrvatske u službenoj posjeti gradu i otoku Krku

Predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović, 17. srpnja 2019. godine, odradila je svoj prvi službeni posjet gradu i otoku Krku gdje su je dočekali zamjenica župana Primorsko-goranske županije Marina Medarić i krčki gradonačelnik Darijo Vasilić u društvu načelnika svih otočnih općina.

Tijekom polusatnog susreta održanog u Hotelu Marina otočni su je čelnici izvijestili o najznačajnijim projektima koje provode u svojim jedinicama lokalne samouprave, aktualnim problemima, kao i o statistici vezanoj uz turističku sezonu koja je po dosad ostvarenim rezultatima u prvih šest mjeseci, u odnosu na prošlu godinu, bolja za 1,2 posto u dolascima, dok noćenja ipak bilježe pad od 0,8 posto. Ondje su joj, također, predstavljeni razvojni planovi u vodoopskrbi i zbrinjavanju otpadnih voda te ekološki zasnovan sustav zbrinjavanja komunalnog otpada, po čemu otok Krk već sada prednjači na nacionalnoj razini. Pritom nije izostavljena ni činjenica kako zahvaljujući visokom standardu upravo otok Krk postaje privlačna destinacija za doseljavanje sve većeg broja ljudi koji ovdje uspijevaju pronaći posao i izgraditi svoj novi dom.

Započevši obilazak krčke starogradske jezgre, predsjednica Grabar-Kitarović posjetila je Biskupiju Krk, Krčku katedralu i Riznicu Krčke katedrale - crkvu sv. Kvirina, gdje je uz vodstvo domaćina, krčkog biskupa Ivice Petanjka i mons. Franja Velčića, razgledala njezine najznačajnije artefakte s naglaskom na promjenjivi dio postava ove godine posvećen krčkom majstoru - slikaru i dekorateru Ivanu Volariću.

U nastavku ovog zaista slojevitog i bogatog programa, predsjednica je posjetila sjedište GP Krka, jedne od najvećih hrvatskih građevinskih tvrtki, a nakon obilaska visokokategoriziranog Kampa Krk i susreta s predstavnicima kompanije Valamar Riviera, na red je došao Vrbnik, gdje se u kušaonici Poljoprivredne zadruge Vrbnik, u ponešto drugačijem, opuštenijem ozračju, susrela s otočnim vinarima, maslinarima, sirarima i pršutarima, dok je u posljednjoj etapi svog posjeta otoku obišla omišaljski terminal Jadranskog naftovoda.

Cjelodnevno druženje predsjednice Grabar-Kitarović s otočnim čelnicima naposljetku je iznjedrilo tri glavna zaključka: nužnost rekonstrukcije otočne prometne mreže s naglaskom na izgradnju središnje spojne četverotračne prometnice, povratak Bašćanske ploče iz Zagreba u Jurandvor, kao i što je moguće bržu decentralizaciju koja je ocijenjena kao ključ razvoja Hrvatske.

– Iznimno mi je drago danas biti na zlatnom otoku Krku, istakla je Grabar-Kitarović prilikom svog obraćanja medijima, otoku za kojeg mogu kazati da ga jako dobro poznajem, međutim, moram priznati da me doista iznenadilo koliko se ovdje razvilo gospodarstvo, no ono što me posebice veseli činjenica je kako većina otoka bilježi pozitivne demografske trendove. Kao što znate, jedan od mojih temeljnih ciljeva zadržavanje je ljudi u Hrvatskoj, odnosno njihovo vraćanje nakon što određena iskustva steknu u drugim državama u koje odlaze. Međutim, o kojoj god sferi gospodarstva raspravljali, problem uvijek predstavlja nedostatak radnika što se kvotama i privremenim dozvolama ne može riješiti na adekvatan način. Naime, danas sam saznala doista bitne detalje o tome zašto taj sustav dobro ne funkcionira u odnosu na poduzetnike koji traže radnike, a što ćemo nastojati ispraviti s nadležnim ministarstvom. S druge strane, ističe Grabar-Kitarović, ima nekoliko elemenata koje bih htjela naglasiti kada razgovaramo o otoku Krku, a jedan od najznačajnijih problem je državne ceste (prema Valbiski) koju jako opterećuje promet koji ide prema otocima Cresu, Lošinju i Rabu. U tom kontekstu, trebali bismo razmisliti o načinu kako te otoke što bolje povezati s kopnom, a da pritom izbjegnemo velike ljetne gužve. Nadalje, inicijativa koju ću prihvatiti s posebnim zadovoljstvom jest, po modelu povratka Apoksiomena na mjesto gdje je pronađen, vraćanje Bašćanske ploče u Jurandvor, jer držim da bi model osnutka muzeja mogao jako puno pridonijeti razvoju lokalnog gospodarstva, i to ne samo Baške i Jurandvora već i čitavog otoka kada je riječ o (kulturnom) turizmu. Dodajmo tome, kako jako malo ljudi zna da se taj važan spomenik nalazi u sjedištu HAZU-a, pa možemo zaključiti kako je njegov puni potencijal danas uglavnom neiskorišten. Na pitanjima gospodarstva, zaključuje Grabar-Kitarović, ustrajat ću i nadalje, a tu prvenstveno mislim na poreznu politiku koja bi trebala ići u pravcu smanjivanja davanja za poduzetnike, a povećavanja dohotka za radnike, što pojednostavljeno znači veće plaće uz manje poreze, s ciljem povećanja konkurentnosti hrvatskih poduzeća.