Predstavljen izložbeni projekt LINK IN ART 11 i otvorena prva od tri projektom obuhvaćene izložbe - Moje djetinjstvo autora Zoltana Horvata Cološa

Predstavljanje ovogodišnjeg izložbenog projekta LINK IN ART 11 na temu Suvremena znanstveno-fantastična likovnost: Ostanimo u budućnosti (utopija/distopija) i otvorenje prve od tri projektom obuhvaćene izložbe Moje djetinjstvo autora Zoltana Horvata Cološa, priređeno je u krčkoj Galeriji Decumanus, 27. lipnja 2025. godine. Projekt je, pored Maje Parentić i Igora Gržetića, predstavila te izložbu otvorila kustosica Luisa Ritoša, ujedno i autorica tekstova publiciranih u katalogu koji objedinjuje sva tri izložbena poglavlja.

Osim izložbe Zoltana Horvata Cološa, projektom LINK IN ART 11, kojeg donosi Centar za kulturu Grada Krka, obuhvaćene su još dvije izložbe, i to Lunadrom autora Zdravka Milića koja će postavljena biti od 19. srpnja do 07. kolovoza te The Wasteland Loot autora Vice Glibote koja će publici na raspolaganju biti od 08. do 28. kolovoza.

– Svake godine ovaj interdisciplinarni, multimedijalni projekt ugošćava niz istaknutih autora povezanih u jednu cjelinu, uvela je Ritoša. Ovogodišnja tema posvećena je suvremenoj znanstveno-fantastičnoj likovnosti, pri čemu istražujemo vizualnu potku Zoltana Horvata Cološa, Zdravka Milića i Vice Glibote. Žanr znanstvene fantastike neizostavan je dio njihovog šireg i višeslojnog likovnog, ali i društvenog diskursa. Zoltan Horvat-Cološ nudi nam optimizam retro-futurističkih objekata, Zdravko Milić svojim mjesečevim pejzažima kritički promišlja svakodnevnicu, dok se Vice Glibota predstavlja mračnim, monumentalnim cyberpunk konstrukcijama. Korijene znanstvene fantastike u likovnosti, u formi fantastičnog i snovitog, mogli bismo pronaći u raznim djelima. Posebice se ističe Hieronymus Bosch sa svojim čudnovatim bićima, nadnaravnim krajolicima te kombinacijama religijskih i fantazmagoričkih prikaza. Počeci se mogu vezati i uz romantizam i simbolizam, s umjetnicima kao što su Henry Fuseli, Odilon Redon i William Blake. Futurizam, u proslavi stroja i industrije, također doprinosi formiranju žanra, a isto tako i nadrealizam - prizovimo radove René Magritta, Max Ernsta ili Remedios Varo i Leonore Carrington. Poseban utjecaj ima književnost, pri čemu su djela Mary Shelley, Julesa Vernea i H. G. Wellsa nadahnula mnoge umjetnike. Razdoblje između 1930-ih i 1950-ih poznato je kao zlatno doba znanstvene fantastike, kada su stripovi, časopisi i filmski plakati predstavljali osnovno područje ZF likovnosti. U to vrijeme javljaju se umjetnici poput Chesleyja Bonestella ili Margaret Brundage ilustratorice kultnog časopisa Weird Tales. Uz napredak znanosti i tehnologije, u 21. stoljeću, ZF postaje sveprisutan žanr, a posebno se razvija žanr retro-fantastike, cyberpunka i postapokaliptične fikcije. Konkretno, u radu Zoltana Horvata Cološa prisutne su karakteristike steampunk estetike: naglašena mehanika, vidljivost svih dijelova mehanizma (cijevi, zupčanici, žice), miješanje materijala, i povijesnih razdoblja, međutim autor ipak ima znatan pomak od tog žanra. Naime, klasični steampunk modeli spajaju već postojeće elemente, a on mnoge dijelove kompletno sam izrađuje. U tome se ističe kao izvrstan zanatlija koji kombinira minimalno sedam zanata. Vidimo stručnost u struganju, varenju, poliranju, lakiranju, limariji, origamiju i drugim zanatima. Materijali koje najčešće koristi su drvo javora, staklo, bronca i mesing. Izbor tih materijala upućuje na to da autor teži vrsnoći, da mu je bitna dugovječnosti i kvaliteta rada, koju, možemo slobodno reći, majstorski dostiže. Precizna elegancija izrade stapa se s dojmom raskoši i ekskluzivnosti. Drvo, svojom prirodnom teksturom i toplinom, pruža kontrast hladnim metalnim dijelovima, čime skulpture dobivaju dozu organskog. Bogatim detaljima, sjajem i oblikom ti nas radovi privlače da im priđemo bliže i pokušamo odgonetnuti ne samo njihovo značenje, već i prijašnju funkciju pojedinih dijelova. Primjećujemo da se neki sastoje od komada muzičkih instrumenata, uočavamo trubu, violinu, klarinet i saksofon. Ostarjeli ili odbačeni muzički instrumenti dobivaju novi život, novi smisao i novu svrhu. Uzbuđenje koje nas obuzima dok ih gledamo usporedivo je s uzbuđenjem djeteta koje otkriva novu igračku. Nadrealistički prizori koje pružaju ovi vješti sklopovi oduševljavaju maštovitošću te minucioznom i stručnom obradom, ustvrdila je Ritoša.

Izložba Moje djetinjstvo Zoltana Horvata Cološa ostaje otvorena sve do 18. srpnja, a postav je moguće razgledati svakim danom (izuzev nedjelje) od 10.00 do 12.00 te od 20.00 do 23.00 sata, odnosno uz prethodnu najavu organizatoru mailom na kultura@gradkrk.net.

Izložba je realizirana uz potporu Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske, Primorsko-goranske županije, Grada Krka i Turističke zajednice Grada Krka.

Zoltan Horvat Cološ rođen je u Subotici 1958. godine. Obiteljska radionica za izradu predmeta od mesinga 2025. godine ušla je u 70. godinu postojanja. Prve radove izradio je u radionici svojih roditelja. Po završetku gimnazije, školovanje je nastavio na Fakultetu fizičke kulture u Beogradu. Orijentacija u smjeru primijenjene umjetnosti datira od sredine '90-ih godina. Član je Udruženja primenjenih umetnika Vojvodine.

LINK IN ART 11: katalog [.pdf]

LINK IN ART je projekt koncipiran kao suvremena umjetnička platforma za intermedijsko, interdisciplinarno i multimedijsko umrežavanje različitih suvremenih vizualnih praksi i različitih konceptualnih strategija, u svrhu oblikovanja otvorenog, pristupačnog i netradicionalnog sustava suvremene vizualne komunikacije. Osmišljen je po uzoru na koncept internetskog umrežavanja (na što asocira i nazivom) te direktnog, brzog i globalnog komuniciranja na društvenim mrežama, nudeći kroz matricu odabrane teme, interpretirane kroz samostalne izložbe odabranih autora, kreativni model umrežavanja autora, autorskih koncepcija i izričaja, likovno-filozofskih ideja i umjetničkih strategija te medijskih praksi i pristupa. Stvarajući tako, unutar platforme, intrigantni multidimenzionalni i multisegmentni vizualni sklop, koji kroz svaki svoj novoumreženi link uspostavlja živu i interaktivnu (često i društveno - osviještenu) komunikaciju autora, publike i zajednice.

Tekst i fotografije: Igor Gržetić