Otočni Novi list, 12. siječnja 2014.
Grad Krk jedna je od lokalnih jedinica koje čak i u ovim mršavim, kriznim i nedostatnim financijskim prihodima bremenitim vremenima nalaze načina i novca za pomaganje i nagrađivanje svojih najdarovitijih, najuspješnijih i reklo bi se - najizvrsnijih mladih ljudi.
Da program stipendijskog praćenja ponajboljih srednjoškolaca, studenata i postdiplomanada nije tek neki jeftini populistički čin proračunski financiranog kupovanja naklonosti pripadnika mlađih generacija (ili pak njihovih roditelja) već dobro osmišljeni program pomaganja onih koji bi, zahvaljujući svojem znanju, vještinama i profesionalnim kvalitetama trebali biti oslonac budućeg razvoja te male ali još uvijek žilave i propulzivne otočne sredine svjedoče i nimalo laki, niski ili pak labavi kriteriji koje svi koji pucaju na stipendijsku nagradu iz Gradske kase moraju zadovoljiti. Ipak, unatoč visoko postavljenim letvicama broj krčkih učenika i studenata s pravom na mjesečne potpore već je godinama na prilično visokoj razini što, naglasio je i sam gradonačelnik Darijo Vasilić na nedavnom predblagdanskom druženju sa stipnedistima, veseli sve koji razmišljaju o budućnosti Krka, njegovih stanovnika i posebice gospodarstva koje se i do sad nastojalo oslanjati na one najbolje, najusjpešnije, a samim tim najčešće i najobrazovanije.
Učeničke stipendije
Nakon što je proteklih mjeseci u djelo proveden još jedan postupak prikupljanja i vrednovanja pristiglih prijava za učeničke i studentske stipendije, ne tako davno objavljena je i službena lista stipendista za obrazovnu odnosno akademsku godinu 2013./2014. u kojoj, temeljem Odluke o stipendiranju učenika i studenata, pravo na stipendiju ostvaruje pedesetdvoje od pedsetčevero pravovremeno prijavljenih kandidata. Pravo na učeničku stipendiju tako su ostvarile gimnazijalke Mia Bušljeta, Martina Nenadić, Sara Marijan i Rozalija Šajn, buduća ekonomistica Ivona Mršić te Darinka Čutul i Karlo Brusić, učenici hoteljersko-turističkog obrazovnog programa. Uz njih, na Gradsku učeničku stipendiju u mjesečnoj vrijednosti 500 kuna sve do ljeta mogu računati i polaznici proizvodnih srednjoškolskih programa - Renato Lukarić (Škola za elektrotehniku i računarstvo), automehaničari Josip Karabaić, Dino Kosić i Vedran Purić, Karlo Udina (Ugostiteljska škola), Ivan Mrakovčić (Graditeljska škola za industriju i obrt), Ana Prendivoj (Obrtnička škola) te Dario Kosić (Elektroindustrijska i obrtnička škola). Svi oni, počevši od 1. studenog prošle, pa do 1. srpnja ove godine zahvaljujući postignutom uspjehu primati će sasvim solidan džeparac koji, obzirom na vremena u kojima živimo, nije zanemariv.
Studentima po 700 kuna
Pravo na studentsku stipendiju svojom je izvrsnošću pak ostvarilo petero studenata prve godine, te 28 polaznika druge i viših godina studija. U red najboljih budućih akademskih građana Grada Krka ušli su tako Marina Stjepanić, Matea Kosić, Marin Petrov, Marin Marijanić, Anamarija Žic, Tomislav Ručević, Monika Radivoj, Ines Jelenović i Irena Petrak (Filozofski fakultet), Iva Frančišković, Martin Katunar i Bruno Cvitkušić (Pravni fakultet), Krešimir Vido (Medicinski fakultet), Anela Božić (Stomatološki fakultet), Silvija Lušić, Margareta Karabaić, Iva Mrakovčić i Carla Butković (Pomorski fakultet), Lucija Kosić, Bruna Petrov i Katarina Linardić (Učiteljski fakultet, predškolski odgoj), Manuel Maligec (Tekstilno-tehnološki fakultet), Mario Zahija i Hrvoje Vido (Građevinski fakultet), Anton Jurešić (Tehnički fakultet, elektrotehnika), Ivona Bjelobradić (Odjel za informatiku), Ines Pavičić i Ivan Jurina (Geodetski fakultet), Dino Kosić (Tehnički fakultet), Natalija Mršić (Prirodoslovno-matematički fakultet), Lovro Žužić (Odjel za biotehnologiju) te Tomislav Mrakovčić i Patricija Polonijo, studenti Ekonomskog fakulteta. Studenti će i ove godine primati stipendiju u mjesečnom iznosu od 700 kuna.
Postdiplomandi
Natječajne uvjete za dodjelu stipendije na poslijediplomskim studijima ispunili su i David Mrakovčić (Agronomski fakultet, dok torski studij Poljoprivrednih znanosti), Ivan Braut (Filozofski fakultet, doktorski studij Humanističkih znanosti, povijest umjetnosti), Mirna Hriljac (Pravni fakultet, poslijediplomski specijalistički studij Pravo europskih integracija) te Bruna Justinić (Sveučilište Sorbonne, Povijest umjetničkog stvaralaštva Zapada od srednjeg vijeka do danas). Svi postdiplomandi iz gradskog proračuna primaju stipendije u mjesečnom iznosu od tisuću kuna. Nije nebitno spomenuti i kako je za program stipendiranja učenika i studenata u proračunu Grada Krka ove godine (kao i prethodne) osigurano čak 280 tisuća kuna, a spomenutom, mladima usmjerenom iznosu valja pridodati i 320 tisuća kuna kojima krčka Gradska uprava sufinancira troškove prijevoza učenika i studenata od njihovih domova, pa do otoku Krku najbliže prekomorske stanice - Kraljevice (odakle troškove, sve do njihovih škola i fakulteta, podmiruje resorno ministarstvo op.a.). Uz sve spomenuto, posebnim se pravilima i kriterijima dodjeljuju i tzv. socijalne stipnedije, njih osam (u visini 400 kuna mjesečno) a temeljem istih kriterija petero mladih Krčana ostvaruje i pravo na korištenje pogodnosti Gradskog plaćanja cjelokupnih troškova njihova prijevoza do škola i fakulteta koje pohađaju.
Visok prosjek ocjena
A da krčke Gradske stipendije uistinu treba zaslužiti najbolje potvrđuju pravila natječajnog postupka kojima je propisano kako za taj vid financijske pomoći mogu konkurirati isključivo učenici, srednjoškolci koji u svim prethodnim razredima ostvaruju prosjek ocjena od najmanje 4,7. Jednako tako, istome se mogu nadati i učenici, polaznici programa proizvodnih zanimanja s ostvarenim prosjekom od minimalno 4,0. Slično su letvice postavljene i za studente pa se tako mjesečnoj nagradi za izvrsnost mogu nadati tek oni koji su u prethodnim godinama studiji ostvarili prosjek od najmanje 4,0 odnosno minimalno 55 ECTS bodova. Govoreći o programu stipendiranja, ali i očekivanjima od djevojaka i mladića koji će sve do idućeg ljeta uživati financijsku podršku Grada gradonačelnik Vasilić nije propustio naglasiti kako je, unatoč tome što se ponekad iz mladalačke perspektive čini drugačije, ulaganje u znanje najbolja i najisplativija investicija te kako će uprava Grada Krka činiti sve kako bi se i u doglednoj budućnosti na području grada i otoka Krka stvarali uvjeti zapošljavanja najboljeg i najobrazovanijeg kadra, mladih ljudi koji će na svojim leđima nositi razvoj i prosperitet Bodulije, sada i u okvirima snažnog i otvorenog tržišta Europske unije.
Povratak na Krk
Bruna Justinić, polaznica postdiplomskog studija povijesti umjetnosti na pariškoj Sorbonni rekla je da je gradska stipendija veseli te kako cijeni trud i izdvajanja sredine u kojoj je odrasla za njeno akademsko obrazovanje.
Iako tisuću kuna koje dobivam u našim okvirima nije mali novac, u pariškim je razmjerima to tek kap, iako dobrodošla, u moru troškova s kojima sam ondje suočena. Više od financijske koristi taj mi čin daje neku unutarnju satisfakciju kroz saznanje da se kod kuće cijeni to što nastojim postići, na čemu ustrajno radim i trudim se, zaključila je buduća mlada znanstvenica dodajući kako je stipendija, iako je formalno na ništa ne obvezuje, jedan od elemenata zbog kojih je u bijelom svijetu shvatila kako na Krku uopće nije loše te kako je upravo grad i otok Krk sredina u kojoj po završenom postdiplomskom studiju želi nastaviti živjeti i raditi.
Značajna pomoć
Stipendije koje dobijamo nisu zanemariva pomoć i nagrada, i to kako u podmirivanju svakodnevnih životnih troškova koji ni za studentsku populaciju nisu mali, tako i u onom slobodnom dijelu naše svakodnevice kaže Krešimir Vido, student prve godine riječkog Medicinskog fakulteta.
Ne moram žicati
Bruno Cvitkušić ističe da dobar dio stipendije svakog mjeseca ode na troškove različitih skripti, fotokopiranja i za slične nezaobilazne aktivnosti.
Ipak, novac koji dobijem dijelom mi omogućava i normalniji život kakvim žive svi mladići i djevojke moje generacije. Već to što novac za svaku kavu ne moram žicati od roditelja mnogo mi znači, a jednako tako i svakome od mojih kolega koji zahvaljujući stipendijama makar u jednom dijelu uspijevaju rasteretiti uvijek prenapregnute mjesečne proračune naših roditelja, zaključio je Cvitkušuić dodajući kako, unatoč prednostima života u većem gradu, i on svoju budućnost vidi na svome otoku. [Mladen Trinajtić]