Štorija o galiji Cristo Ressussitato: Hrvatska bratovština Bokeljska mornarica 809 Rijeka u Krku, povodom blagdana Gospe od Ružarija, izvela Kolo sv. Tripuna

Nakon otvorenja izložbe Hod kroz vrijeme i događanja Pomorskog muzeja Crne Gore u Kotoru, nastavak manifestacije Štorija o galiji Cristo Ressussitato za čiju organizaciju brine Centar za kulturu Grada Krka, 07. listopada 2023. godine, u jutarnjim i ranim poslijepodnevnim satima, donio je šetnju do kapelice sv. Nikole na Biski (Valbiska), inače zavjetne kapelice obitelji Čikuta koja je više od dva stoljeća davala pomorce, soprakomite i galijote, dok je popodnevni dio programa, na rivi, povodom blagdana Gospe od Ružarija (uspostavljenog u čast pobjede Svete lige u Bitki kod Lepanta), započeo svečanim postrojavanjem odreda Hrvatske bratovštine Bokeljska mornarica 809 Rijeka uz izvođenje glasnog pucnja i Kola sv. Tripuna.

Bokeljska mornarica, Tripundanske svečanosti uz sudjelovanje Malog admirala te balanje Kola svetog Tripuna tradicijska su obilježja bokeljskih Hrvata. To je nasljeđe povezano sa štovanjem sv. Tripuna, a bokeljski Hrvati vjerno su ga prenijeli u Hrvatsku na čijem području danas živi više od deset tisuća pripadnika te zajednice. Sv. Tripun zaštitnik je Kotorske biskupije, a njemu je posvećena i Kotorska katedrala. Relikvije tog sveca, ondje donesene 13. siječnja 809. godine, dočekali su mornari, koji su potom odbalali (otplesali) Kolo koje se do danas upravo sv. Tripunu u čast bala u Kotoru, ali i diljem Hrvatske. Svečanosti sv. Tripuna i Kolo sv. Tripuna, kao dio tradicije bokeljskih Hrvata u Hrvatskoj, kulturno su dobro upisano na UNESCO-v popis nematerijalne baštine. Njihovi su nositelji hrvatske bratovštine Bokeljska mornarica 809 iz Zagreba, Rijeke, Splita, Pule i Dubrovnika. Kolo sv. Tripuna izvode pripadnici bratovštine u tradicionalnim uniformama mornara i časnika. Kolo se pleše tako da se njime tvori 12 slika ili figura koje u svojim zapletima imaju duboku simboliku koja je odraz tradicionalnog bavljenja pomorstvom, no one, često, simboliziraju i pomorsko oruđe, poput veriga ili sidra. Ples odiše i elementima duhovnosti, što se posebice primjećuje kroz pokrete, odnosno, povlačenja pod ruku, potom sagibanja plesača, ali i povezanošću rupcima, i to kao izraz međusobne povezanosti i solidarnosti.

Nakon Kola sv. Tripuna uslijedila je misa koja se, za sve poginule u Bitki kod Lepanta, služila u Krčkoj katedrali, s time da je od 06. do 10. listopada, uz grob Ludovica Cicute u krčkoj prvostolnici bio postavljen informativni pano s višejezičnim deskripcijama koje govore o povijesti krčke galije i životu njezinog zapovjednika.

U završnici proslave, popularna 4 tenora - Vladimir Garić, Marko Pecotić, Đani Stipaničev i Filip Hozjak - mnogobrojnu su na rivi okupljenu publiku počastili vrhunskim izvedbama talijanskih kancona, domaćih i svjetskih standarda te opernih arija i autorskih pjesama.

Podršku programu Štorije o galiji Cristo Ressussitato pružili su: Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske i Turistička zajednica Grada Krka.