Štorija o galiji Cristo Ressussitato: Kotorani predstavili priču o lavu sv. Marka u umjetnosti Kotora

Kao središnji dio manifestacije Štorija o galiji Cristo Ressussitato, u sklopu programa međunarodne kulturne suradnje koju već deset godina zajednički provode gradovi Krk i Kotor, 08. listopada 2021., u Galeriji Decumanus, otvorena je izložba Lav sv. Marka - simbol Serenissime, predstavljen u umjetnosti grada Kotora Pomorskog muzeja Crne Gore u Kotoru, čija je autorica tamošnja muzejska savjetnica mr. sc. Radojka Abramović.

Riječ je o izložbi kojom je obuhvaćeno 16  velikih, dvojezičnih, panoa od kojih 13 prikazuju lavove rađene tehnikom reljefa u kamenu, dva minijature iz knjiga, a jedan mletačkog lava sa zastave brigantina Serpente. Namjera ove izložbe, ali i istoimenog rukopisa na kojem je temeljen postav, jest ta da ukaže na važnost očuvanja motiva mletačkog lava na spomenicima kulture mletačkog perioda u gradu Kotoru. Naime, gotovo četverostoljetno prisustvo Venecije na kotorskom području (od 1420. - 1797.), ekspanzija u arhitekturi, kulturi i načinu života koje je to prisustvo donijelo, ostavilo je traga te se danas očituje u strukturi Kotora kao tipičnog mediteranskog, srednjovjekovnog grada. Grad izložen prelamanju dvaju snažnih političkih i kulturnih utjecaja, Istoka i Zapada, postao je specifičan baš po toj simbiozi, a ostaci mletačke i svih ostalih kultura doprinijeli su njegovom bogatstvu i kulturno-povijesnoj slojevitosti.

O izložbi i desetogodišnjoj suradnji Krka i Kotora, pored ravnateljice Centra za kulturu Grada Krka Maje Parentić, također su kazivali direktor Pomorskog muzeja Crne Gore Andro Radulović i muzejski djelatnik Tomislav Bonić koji je okupljenima prenio riječi autorice izložbe Radojke Abramović.

– Otvorenje izložbe Lav sv. Marka - simbol Serenissime, predstavljen u umjetnosti grada Kotora, uvodi Parentić, priređuje se u povodu 450. obljetnice Lepantske bitke, a u tom kontekstu potrebno je istaknuti kako je naša priča krenula kao suradnja dvaju zidinama opasanih gradova čije su galije, kao dio armade Svete lige, sudjelovale u tom slavnom pomorskom okršaju. S vremenom su, između Krka i Kotora, otkrivene i mnoge druge poveznice, a posebice je zanimljivo to što ih donosi i ova izložba. Naime, lav kao ultimativni mitski i heraldički simbol imao je određenu ulogu u povijesti obiju gradova, a bili mu mi skloni ili ne, ta nam je povijest, duž istočnojadranske obale, odredila današnjicu, zaključila je Parentić.

– Jedan od najvažnijih događaja u pomorskoj povijesti gradova Mediterana, svakako je Lepantska bitka, odigrana 1571. godine, ističe Radulović. Pobjeda kršćanskih snaga udruženih oko Svete lige nad osmanlijskom vojskom zaustavila je daljnje napredovanje Osmanlija prema Zapadnoj Europi. U tom su značajnom povijesnom okršaju sudjelovala i naša dva grada - Krk i Kotor - s dvije galije Cristo Ressussitato (Krk) i Sveti Tripun (Kotor). U kontekstu proslave ove važne obljetnice, Pomorski muzej Crne Gore donosi izložbu Lav sv. Marka - simbol Serenissime, predstavljen u umjetnosti grada Kotora, autorice Radojke Abramović, povjesničarke umjetnosti i muzejske savjetnice, koja još jednom potvrđuje kako je Kotor nepresušna riznica umjetničkog blaga. Vodeći nas učenim jezikom prostorom i vremenom Kotora, nastavlja Radulović, prateći pritom snažnu figuru lava, autorica nam ga, osim isklesanog u kamenu i otisnutog na arhivskim dokumentima, otkriva i na povlasticama, dukalima i knjigama s minijaturama; na pergamenu, kovanom novcu, medaljonima, zastavama brodova, ali i na platnima velikih majstora gdje simbol Serenissime zaštitnički lebdi nad sukobljenim jedrenjacima. Osim umjetničke i znanstvene vrijednosti, ova dokumentarna izložba i knjiga na kojoj se ista temelji, otkrivaju nam fabulu prepunu dragocjenim informacijama povijesnog, socijalnog , etničkog, vjerskog i kulturološkog karaktera, predstavljajući tako vrijedan prilog istraživanju umjetnosti i kulture grada Kotora, kazao je Radulović.

– Najviše mletačkih lavova u gradu Kotoru, tumači Bonić, nalazi se na kotorskom jedinstvenom obrambenom sustavu, gradskoj utvrdi koju čine bedemi oko i nad gradom. Kao predstraža vodenih putova za istočni Mediteran i kopnenih puteva koji su vodili prema Carigradu, urbanistički plan Kotora u cjelini je podvrgnut strategijsko-fortifikacijskim zahtjevima vremena u kojem je nastajao. Zidine, kao i utvrdu nad gradom gradili su Grci, Rimljani, Iliri, Bizantinci, Nemanjići i Mlečani, a za vrijeme vladavine potonjih, od 1420. - 1797. godine, izgrađena je kompleksna utvrda najbliža današnjem izgledu zdanja. S gradskih zidina su: Lav sv. Marka s gradskim patronom sv. Tripunom (18. stoljeće) pripisan kiparu Francescu Cabianci; Venecijanski lav iznad današnje gradske kavane Dojmi izrađen za vrijeme dužda Antona Grimanija (1602. - 1604.); Mletački lav nad sjevernim gradskim zidinama uz rijeku Škurdu (16. stoljeće); Mletački lav na položaju Valier s desne strane ulaza u grad, nazvan po mletačkom duždu Dolfinu Valieru (1560. - 1563.); Mletački lav iznad ribarnice unutar gradskog Markata iz vremena rektora i providura Zorzija Cornera (1663. - 1665.); Mletački lav smješten na ulazu u tvrđavu Sv. Ivana postavljen za vrijeme providura Feriga Balbija (1759. - 1760.); Mletački lav na utvrdi Sv. Stjepana iz vremena providura Giustina Boldu (1755. - 1758. ); Lav Sv. Marka na ulazu u tvrđavu Sv. Ivana (oko 1420.). Međutim, motivi lava kao simboli mletačkog protektorata, nisu prisutni samo kao isklesani u kamenu, već su predstavljeni i u ostalim tehnikama, na zavjetnim slikama, srebru, papiru, pergamentu, drvu, tkanini i slično. Poput meteora sa zvjezdanog neba Prevedre Republike, nastavlja Bonić, rasuli su se venecijanski lavovi i obilježili područje pod njezinim protektoratom. Reljefi venecijanskog lava prisutni su na području Lombardije, Dalmacije, Boke Kotorske, Albanije, Peloponeza, Krita, Cipra i Egejskih otoka, a u 15. stoljeću i u talijanskim gradovima: Padovi, Vicenzi, Veroni, Bresciji i Bergamu. Venecijanski lavovi povezuju i gradove Kotor i Krk. Oni čak dijele i istu sudbinu koja je u pojedinim povijesnim trenucima dovodila do njihovog devastiranja i, nažalost, totalnog uništenja. Ti su lavovi u oba grada svjedoci kulturno-povijesnog kontinuiteta, žive i frekventne povijesne pozornice. Na njihovo očuvanje najprije nas poziva osjećaj za zaštitu kulturnog nasljeđa, a tu je i obaveza koja proizilazi iz međunarodne konvencije gradova koji su pod okriljem UNESCO-a, zaključio je Bonić.

Izložba Lav sv. Marka - simbol Serenissime, predstavljen u umjetnosti grada Kotora ostaje otvorena sve do 22. listopada, a postav je moguće razgledati svakim radnim danom od 10.00 do 12.00 te od 18.00 do 20.00 sati, odnosno uz prethodnu najavu organizatoru Centru za kulturu Grada Krka, telefonom na 051 220 041 ili mailom na kultura@gradkrk.net.