U Krku kreće realizacija međugeneracijskog projekta - luka Krk dobiva zaštitu od juga i 165 novih vezova
Projektom cjelovite rekonstrukcije luke Krk, vrijednim 19,37 milijuna eura, primarni lukobran najveće luke na otoku Krku bit će produljen za 195 metara, dok će istodobno biti izgrađen i sekundarni lukobran dug 83 metra te potporni zid u uvali Portapisana, gdje će biti smješteni i novi gatovi za privez brodica, najavili su, 06. prosinca 2024. godine, u sjedištu Primorsko-goranske županije u Rijeci zamjenik primorsko-goranskog župana Vojko Braut, krčki gradonačelnik Darijo Vasilić i ravnatelj Županijske lučke uprave Krk Alfred Franković.
Luka Krk time će dobiti neusporedivo bolju zaštitu od utjecaja valova i vjetra, posebice pri jakom jugu koje je u luci dosad pričinilo nebrojene štete, a stanovnicima grada Krka na raspolaganju će biti i 165 novih komunalnih vezova, što je povećanje od više od 50 posto u odnosu na sadašnjih 319 vezova namijenjenih lokalnom stanovništvu.
Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture Republike Hrvatske sufinancirat će projekt iznosom od 2,84 milijuna eura (15 posto), Europski fond za regionalni razvoj iznosom od 16,12 milijuna eura (85 posto), dok će ostatak sredstava, u iznosu od 407,4 tisuće eura, financirati Grad Krk i Županijska lučka uprava Krk. Rok za završetak projekta je kolovoz 2027. godine.
– Ovo je značajan, kapitalni, međugeneracijski projekt za grad Krk, grad koji živi s morem, na moru i od mora i koji je kroz svoju povijest bio jedna od značajnijih luka na ovom području. To je grad koji ima najstariji jedriličarski klub, osnovan još 1876. godine, a da ne govorimo da se o potrebi produljenja lukobrana govorilo desetljećima, gotovo cijelo stoljeće, istaknuo je Vasilić koji je, da bi potkrijepio iznesene činjenice, okupljenima pokazao kopiju broja Novog lista od 09. ožujka 1927. godine s novinskim člankom o konferenciji Trgovačko-obrtničkog društva, održanoj u Gradu Krku, a posvećenoj potrebama grada.
– Na toj konferenciji govorili su o potrebi sanacije glavnog gata i produženju lukobrana. U tekstu stoji kako bi se obrambeni gat, odnosno primarni lukobran, produžio za barem stotinu metara, u svrhu da se obrani pristanišni gat od juga i tako omogući pristajanje parobroda za vrijeme uzburkanog mora. To dovoljno govori o problemima koje Krčani sva ova desetljeća imaju s lukom koja je jako izložena utjecaju juga, jer od Lošinja do Krka je otvoreno more pa gotovo nigdje na našem području valovi za olujnog juga ne udaraju u obalu kao u gradu Krku. Nebrojene su neprospavane noći krčkih brodara i ribara koji su po jugu čuvali svoje brodove da ih valovi po jugu ne razbiju. Sada će tome doći kraj jer ćemo produljiti glavni lukobran, izgraditi sekundarni, kao i nove komunalne vezove, a to će omogućiti i bolje iskorištavanje središnjeg dijela luke koji je sada zimi prazan, upravo zbog opasnosti od juga, zaključio je Vasilić.
Dožupan Braut dodao je kako će ovaj projekt promijeniti lice grada Krka i krčke luke, čineći je daleko sigurnijom, dok je ravnatelj Županijske lučke uprave Krk Franković iznio tehničke detalje projekta, prikazavši i kratki film s računalnom simulacijom budućeg izgleda luke.
– Ono što slijedi jest priprema javne nabave za voditelja projekta, za stručni projektantski nadzor te za administrativno vođenje projekta, a sve u dogovoru sa Središnjom agencijom za financiranje i ugovaranje programa i projekata Europske unije (SAFU), nakon čega bi trebao uslijediti natječaj za izvođenje radova. Vjerujemo da će sve biti uredno okončano kako bismo što prije krenuli s konkretnim radovima, izjavio je Franković, dodavši da se ovdje radi o projektu s najvećim dodijeljenim iznosom u ovome investicijskom ciklusu.
Novinare je zanimalo koja je razlika između ovog projekta i nerealiziranog projekta izgradnje ribarske luke, na što su Franković i Vasilić odgovorili da u novom projektu nisu predviđeni komercijalni vezovi, već isključivo komunalni, a na primarnom lukobranu nije predviđen isključivo privez ribarskih, već i drugih brodova.
– Zajedno s još četiri luke koje su na području grada Krka i s ovim povećanjem, smatramo da će potrebe domaćeg stanovništva biti praktički u potpunosti zadovoljene, naglasio je Franković.
Postavljeno je i pitanje hoće li Grad Krk pokrenuti inicijativu da se, završetkom ovog projekta, krčka luka uvrsti među luke doticanja neke od brzobrodskih linija koje povezuju Rijeku bilo s Rabom i Pagom ili Cresom i Lošinjem.
– To bi bila velika stvar za grad Krk, jer iako imamo most, to bi dodatno podiglo prometnu povezanost i podiglo standard naših građana, a njima i našim gostima bi omogućilo da posjete i druge sjevernojadranske otoke, tako da ćemo sigurno ponuditi da barem jedna od brzobrodskih linija dotiče i krčku luku, odgovorio je Vasilić.