24. Krčka jedra: Krčkim akvatorijem ponovo zaplesala brojna tradicijska plovila

I ovogodišnja, 24. po redu Krčka jedra - slikovita regata tradicijskih plovila na jedra, kao što tradicija nalaže, u akvatoriju Krčkog zaljeva, priređena je na blagdan Velike Gospe, 15. kolovoza, nakon posljednjeg otkucaja dvanaestog sata sa zvonika obližnje Katedrale.

No, uz centralnu regatu priređen je čitav niz drugih tematskih sadržaja. Program je, tako, otpočeo već 13. kolovoza radionicom mornarskih vještina priređenom u Interpretacijskom centru pomorske baštine otoka Krka čije je vođenje povjereno poznatom krčkom brodomaketaru i kolekcionaru Željku Skomeršiću, zatim demonstracijom veslanja i poučnim jedrenjem te panoramskim vožnjama na tradicijskim barama što su se odvijali u Krčkoj luci, dok je između 13. i 15. kolovoza, na rivi, bila postavljana zanimljiva mini-izložba fotografija lokalnih maritimnih motiva, a na Trgu Kamplin prigodan eko-etno sajam, s time da su svoj doprinos programu dali i krčki ugostiteljski objekti nudivši za ovu prigodu posebno osmišljena riblja jela. Prvi dan manifestacije svojim je svečanim promenadnim nastupom kraju privela neizostavna Gradska glazba Krk.

Sljedećeg dana, 14. kolovoza, nakon popodnevne izložbe tradicijskih barki, u večernjim je satima, podno zidina Frankopanskog kaštela, priređeno peto izdanje atraktivnog noćnog jedrenja, i to u zaista jedinstvenoj atmosferi uz svjetlosnu i glazbeno-poetsku pratnju za koju su se ovom prigodom pobrinuli (violinist) Antun i (tenor) Petromil Stašić. Noćni ples barki tako je, nakon dvogodišnje pauze, ponovo demonstrirao svu svoju ljepotu i inovativnost, oduševivši brojne zaljubljenike u more i maritimno nasljeđe. Njima, s obzirom na zavidne dimenzije, sigurno nije promakla jedna veličanstvena tradicijska brodica - bragoc imenom Paolina kojeg su Krčani 2018. godine obnovili u namjeri daljnjeg očuvanja i revitalizacije pomorske, brodograđevne i ribarske baštine, nakon što su prethodno uredili dva najtipičnija krčka i kvarnerska plovila - pasaru Bodulku (2011.) i guca Bodula (2012. godine).

U završnici manifestacije, tridesetak posada na okupljenim pasarama, gucevima, batanama, gajetama i leutima, 15. kolovoza, u svoju novu krčku avanturu krenulo je u sklopu centralne regate - 24. Krčkih jedara, razapevši svoja bijela jedra pred konturama drevnog grada, čime je još jednom pobuđena uspomena na vremena kada je kroćenje vjetra bila izuzetna vještina, a pomorstvo temelj ekonomije. Jer opstanak na otoku bio je gotovo nezamisliv bez ribolova, bez prijevoza maslinovog ulja ili vina, bez pomorstva. No naš grad i danas živi svoju tradiciju u očuvanoj povijesnoj jezgri, a njegovom lukom i danas prolaze brodovi dovodeći brojne posjetitelje željne istinskog doživljaja povijesnog grada. Zato je doživljaj regate s Krčke rive, zidina ili pak Frankopanskog kaštela, bio uistinu poseban, kao što je poseban i Plav, najstariji jedriličarski klub na istočnojadranskoj obali, a kojem je iznova pripala čast da, uz značajnu podršku Turističke zajednice Grada Krka, Grada Krka, Turističke zajednice Kvarnera, Primorsko-goranska županije i Vecle d.o.o., preuzme organizaciju ove trodnevne revije tradicijskih plovila. U svojim posljednjim satima, manifestacija je nastavljena podjelom nagrada najs(p)retnijim jedriličarima i promenadnim nastupom Klape Tramuntana.

S obzirom na sve prethodno navedeno, možemo zaključiti kako primarna zadaća ove hvalevrijedne manifestacije biva promoviranje bogate pomorske i jedriličarske tradicije, kako grada, tako i otoka Krka, zajedno s vrednovanjem svega onog što pri baštinjenju tradicijskih plovila čine brojni entuzijasti koji na najbolji mogući način predstavljaju ono što je ovaj kraj nekad bio, i što u konačnici još uvijek jest!

Dodajmo tome, da je ovogodišnji program dijelom projekta Arca Adriatica - Zaštita, promocija i turistička valorizacija jadranske pomorske baštine, koji se sufinancira sredstvima europskih fonda za regionalni razvoj, i to iz Programa suradnje INTERREG V-A Italija - Hrvatska. Njegov je primarni cilj zaštita postojeće materijalne i nematerijalne pomorske baštine te stvaranje novih turističkih proizvoda, pridržavajući se, pritom, načela društvene i ekološke održivosti.