Adriatic Freediving Trophy: U završnici - 111 metara ispod površine

– Vitomir Maričić obranio titulu ukupno najboljeg; Alexeyu Molchanovu svjetski rekord

Prošlog tjedna se na Kvarneru, točnije na njegovoj najdubljoj točki u kanalu Krušija kod otočića Plavnika gdje se morski procjep spušta do 120 metara, odvijao Adriatic Freediving Trophy, državno prvenstvo Hrvatske, Slovenije, Srbije i Mađarske u ronjenju na dah.

S obzirom na trenutnu epidemiološku situaciju, s natjecanja je izostalo više od polovice najavljenih imena, međutim zadnjeg se dana ipak moglo izbrojati 29 startova iz Hrvatske, Srbije, Mađarske, Slovenije, Turske, Maroka, Francuske, Švedske, Rusije, Češke, Njemačke, Austrije… Bilo je to najveće i najatraktivnije ovogodišnje natjecanje u ronjenju na dah, ujedno i velik izazov organizatorima: Igoru Hrastu, predstavniku Centra aktivnosti Krk i djelatniku Grada Krka, te Vitomiru Maričiću, predsjedniku AIDA-e Hrvatska, koji nam u redcima što slijede prenose svoja iskustva i dojmove.

– Natjecanje u ronjenju na dah malo je kompleksniji organizacijski zalogaj, ističe na početku Maričić, zato što postoji čitav niz regulativa i procedura koje treba ispoštovati, i to dijelom zbog pravila, a dijelom zbog sigurnosti. Rekreativno ronjenje sasvim je drugačije, međutim kada se radi o natjecanju, pogotovo međunarodnom, tu postoji niska tehničkih sitnica što ih je potrebno ispratiti, a pogotovo kada se radi ovakav program koji dijeli standarde svjetskog prvenstva, s dvije natjecateljske linije, transferima za sve natjecatelje, cijelim medicinskim timom te dvostrukom sudačkom i safety postavom, evakuacijskim protokolima i slično. Neću reći da je bilo lagano, ali kada vam svaki pojedini natjecatelj kaže da mu je ovo natjecanje bilo izuzetno iskustvo i da je organizacija bila izvrsna, kao i atmosfera te kada na jednom mjestu okupite najbolje ronioce svijeta, ostvarite desetak nacionalnih i svjetski rekord, onda se uspostavi ravnoteža, ali dobije i vjetar u leđa da se iduće godine nastavi ova pozitivna priča, priznaje Maričić.

Za titulu ukupno najboljeg ronioca u zbroju bodova očekivala se borba između Francuza Thibaulta Guignesa, inače jednog od najboljih svjetskih dubinskih ronioca koji je najavio svjetski rekord, zatim Alexeya Molchoanova, legendarnog Rusa, aktualnog prvaka i rekordera te najboljeg dubinskog ronioca, ali i domaćih snaga Petra Klovara i prošlogodišnjeg pobjednika Vitomira Maričića, koji su u dubinskom segmentu sigurno ispod razine prvospomenutih Francuza i Rusa, no ovo im je ipak domaći teren, a ne smijemo zaboraviti kako su oni jedni od najboljih bazenskih ronioca, uopće. Petar Klovar ostvario je rezultat vrijedan nacionalnog rekorda u disciplini FIM gdje se ronioc spušta povlačeći konop, zaronivši 100 metara. Alexey Molchanov zaronio je novi svjetski rekord u disciplini CWTB, odnosno ronjenju s dvije peraje, koji sada iznosi 111 metara, i što svakako predstavlja velik izazov u našem moru koje je nemirnije, s više kurenta, mračnije i hladnije. Thibault Guignes ronjenje je odradio ispod očekivane razine, teško se noseći s navedenim uvjetima. Najviše bodova na kraju je ipak prikupio Vitomir Maričić, aktualni bazenski svjetski rekorder, obranivši svoju prošlogodišnju titulu. Iza njega su ostali Čeh Petr Vala, koji je napravio svjetski rekord u Masters kategoriji, i Nijemac Minja Marinković.

– Nije jednostavno biti u organizacijskom timu i natjecati se, nastavlja Maričić, pa sam ovo odlučio prihvatiti kao dobar trening , pokušavši postići solidne rezultate bez probijanja granica. Posložilo se tako da sam ukupno prvi, ali za mene je najvažniji zaron bio upravo onaj Petra Klovara, što smo svi priželjkivali. Petar je angažiran u riječkom Ronilačkom klubu Ocean kroz koji pokušavamo gurati i promovirati ovaj sport i zimi, pa se nadam da će mu ovo biti dodatni poticaj i motivacija da se nastavi baviti ronjenjem. O Alexeyevom svjetskom rekordu nema se što reći, on je ronilačka sila i način na koji je do njega došao to potvrđuje. Alexey će, siguran sam, još pomicati rezultate u ronjenju, a možda to bude baš i kod nas, zaključuje Maričić.

U ženskoj konkurenciji najbolje zarone odradile su Turkinja Sahika Ercumen koja je svojevremeno držala svjetski rekord, zatim Čehinja Vendula Strachtova i aktualna svjetska prvakinja Mađarica Fatima Korok. Potonja se na kraju popela na vrh postolja kao ukupno najbolja, upisavši i nacionalni rekord s dvije peraje - 67 metara. Nacionalni rekord također je upisala i Sahika Ercumen, i to u istoj disciplini.

Ovo natjecanje bilo je posebno i po tome što su sve discipline verificirane prema pravilima AIDA i CMAS federacija. Te dvije agencije za praćenje ronjenja dosad nikad nisu istovremeno bile nadležne za isti zaron te ovo predstavlja povijesno ostvarenje koje će se, kao format, možda primijeniti i na udružena svjetska prvenstva.

– Ovakvo događanje, tumači Hrast, locira nas na kartu svijeta u kontekstu jednog eksponencijalno rastućeg sporta koji za sobom povlači cijeli sistem rekreacije, edukacije, i koji će, vjerujem, polako početi popunjavati mjesto onog što je nekada bio scuba diving. To su prepoznali i naši Krčani pa smo prilikom organiziranja natjecanja imali značajnu podršku čitave zajednice. Spomenimo najprije Grad Krk koji je kao generalni pokrovitelj omogućio da uopće počnemo razmišljati o ovako velikom projektu. Turistička zajednica Grada Krka i Marina Punat također su, kao i prošle godine, podržale natjecanje, dok su hoteli Maritim, Malin i Krk te restorani Frankopan i Mali Nono osigurali smještaj i obroke za natjecatelje. Honda Marine osigurala je brod za treninge i evakuaciju, a krčki Diver omogućio je prijevoz za natjecatelje i organizaciju. Kolektiv Balkan brothers potrudio se oko službene internetske stranice: adriaticfreediving.com gdje se mogu naći sve relevantne informacije o tijeku natjecanja. Glavne nagrade bile su impresivne: Maurice le Croix švicarski satovi išli su kao bonus za svjetski rekord i ukupnog pobjednika; Garmin satovi bili su nagrada za prva mjesta u međunarodnoj kategoriji, a Garmin je dao i sonar uređaje za praćenje ronioca te osigurao anti-doping kontrolu potrebnu za verifikaciju svjetskog rekorda. Opremu za nagrade i lutriju osigurali su Molchanov i Octopus te Subcraft i Liburnija nautički centar. XPN suplementacija dobro je došla safety timu i volonterima. Hoteli Krk, Malin i Navis ustupili su noćenja u svojim rezidencijama kao dio glavne nagrade... Bilo bi mi žao nekog zaboraviti, no još se uvijek ne mogu oteti dojmu. Ovakav projekt zaista nije moguć bez iznimne podrške svih sugrađana, i svima, naravno, hvala od srca, zaključuje Hrast.

Ovo natjecanje poslužio je i kao platforma za nekolicinu medicinskih istraživanja, ali i prilika za kulminaciju suradnje organizatora i liječničkog tima koji AIDA-u Hrvatska prati već duže vrijeme.

– Najprije moram konstatirati kako sam izuzetno zadovoljan što je natjecanje prošlo bez značajnijih medicinskih incidenata, kazao je doc. dr. sc Igor Barković, dr.med., inače službeni liječnik ADT-a. Postignuti su fantastični rezultati: svjetski rekord, nacionalni rekordi, osobni rekordi, pomaknute su granice... U ekstremnom sportu kao što je ronjenje na dah važno je sigurnost natjecatelja shvatiti vrlo ozbiljno. Organizacija natjecanja bila je besprijekorna, a uvjeti fantastični. Baza nam je bio brod na kojem smo imali svu potrebnu medicinsku opremu. U svakom trenutku natjecanje je pratio tim liječnika i medicinskih sestara. Kako je program okupilo veliki broj sudionika koji su bili spremni sudjelovati u medicinskim i znanstvenim istraživanjima, dobili smo nesvakidašnju priliku da dođemo do vrijednih znanstvenih podataka. Moja ekipa iz Centra za istraživanja i edukaciju u podvodnoj, hiperbaričnoj i pomorskoj medicini Medicinskog fakulteta u Rijeci, nastavlja Barković, posvetila se istraživanju utjecaja dubokih zarona i zadržavanja daha na plućne volumene, perfuziju, plinove u arterijskoj krvi i barotraumu pluća, odnosno istraživanju mehanizama adaptacije tijela na ovako ekstremne uvjete. Kao kuriozitet možemo navesti da je u sklopu istraživanja po prvi put na svijetu vađena arterijska krv, i to na dubini od 60 metara. Ekipa iz Thalassotherapije Opatija i Katedre za sportsku i rehabilitacijsku medicinu proučavala je razne aspekte utjecaja ekstremnih uvjeta na endokrini i kardiovaskularni sustav. Doktorica Tamara Turk Wensveen pratila je suprafiziološku aktivaciju nadbubrežne žlijezde i štitnjače, kardiolozi Viktor Peršić, Dijana Travica Samsa i Viktor Ivaniš proveli su niz funkcionalnih testiranja srca. Felix Wensveen, imunolog s Medicinskog fakulteta u Rijeci, istraživao je utjecaj ekstremnih uvjeta na imunološke stanice. Iako svatko iz perspektive vlastite specijalizacije, svi zajedno, timskim radom, nastojali smo doći do znanstvenih saznanja koje će doprinijeti sigurnosti u bavljenju ronjenjem na dah, poboljšati rezultate ronioca, ali i pomoći ljudima koji boluju od plućnih, kardiovaskularnih i endokrinih bolesti, zaključuje Barković.

Ako je suditi po ovogodišnjem državnom prvenstvu, hrvatsko ronjenje čeka svijetla budućnost te možemo samo nagađati kakva nas iznenađenju očekuju naredne godine, nadajmo se samo u uvjetima bez epidemioloških mjera.