Krčko glazbeno i maritimno nasljeđe prezentirano Kotoranima

Među vrijednim eksponatima koji ukazuju na bogatstvo crnogorske maritimne baštine, okupljene je najprije pozdravila direktorica Pomorskog muzeja Crne Gore u Kotoru Mileva Pejaković Vujošević, izrazivši zadovoljstvo što se ova promocija događa upravo u Kotoru. Dragi prijatelji s Krka, istakla je u svom pozdravnom govoru, iznimno smo ponosni što nas je povezala povijest; povijest koju ne samo da moramo pamtiti već i prenositi budućim generacijama, kako bi takve veze mogle biti uščuvane.

Suradnju između Krka i Kotora, točnije Centra za kulturu Grada Krka i Pomorskog muzeja Crne Gore, nastavlja ravnateljica krčke ustanove Maja Parentić, započeli smo prisjećanjem na jedan iznimno važan povijesni događaj - Lepantsku bitku - pokušavši iz tadašnjih zaista teških prilika izvući ono najbolje, a kako Krk i Kotor baštine mnogo toga zajedničkog, pa tako i maritimno nasljeđe, na njemu utemeljena suradnja s vremenom je prerasla u pravo prijateljstvo. Ovom prigodom, nastavlja Parentić, iz Krka smo vam pored prvog monografskog rukopisa posvećenog slavnoj pomorskoj obitelji Cicuta, donijeli i trostruki nosač zvuka Cviće mi poje pokrilo - izvorna glazba otoka Krka kojim je po prvi put objedinjeno kompletno otočno glazbeno nasljeđe, u oba važna segmeta - sopnji i kantu, a što ga prepoznatljivim čini dvoglasje tjesnih intervala, jedan od najspecifičnijih i najkopleksnijih stilova folklorne glazbe, uopće, upisan na UNESCO-vu listu nematerijalne kulturne baštine čovječanstva. Prema tome, dokumentiranjem, stručnim valoriziranjem, a naposljetku i izdavanjem ove kompilacije s čak 118 pjesama i plesova, zaključuje Parentić, glazbeno nasljeđe otoka Krka postalo je dostupnije široj javnosti, a omogućena mu je i održivost, osobito u smjeru educiranja mladih o vrijednostima što ih isporučuje tradicija, a koje vitalnim čine identitet naših prostora.

Ovo raskošno izdanje, navodi autor grafičke opreme CD-a Igor Gržetić, započelo je nastajati još 2014. godine, u vrijeme odvijanja 60. Festivala otoka Krka kojem je domaćin bio upravo Grad Krk, što znači da su se ondje okupila sva otočna kulturna i folklorna društva, točnije njih dvanaest, omogućivši Hrvatskoj radioteleviziji da u suradnji s Udruženjem sopaca otoka Krka i Centrom za kulturu Grada Krka dokumentira bogatstvo naših tradicijskih pjesama i plesova. No osim glazbe, ova kompilacija nastala na inicijativu krčkog muzikologa Ivana Pavačića Jecalićeva, donosi i fotografije nastale tijekom Festivala folklora, koje pružaju uvid u ljepotu i posebnost svake od dvanaest otočnih nošnji, čineći na taj način jedinstvenu glazbeno-vizualnu cjelinu, tumači Gržetić. 

Netom objavljena knjiga Obitelj Cicuta s Krka u pomorskim bitkama kroz stoljeća, ističe autor Mladen Bastijanić Cicuta, plod je dugogodišnjeg istraživačkog rada koji je započeo pred 13 godina otkrićem groba Ljudevita Cicute, soprakomita krčke galije Cristo Ressussitato, pred oltarnim prostorom Krčke katedrale. Rukopis tako donosi genezu obitelji Cicuta, dajući prednost onim sinovima kojima je izbor i sudbina bilo moreplovstvo. Stoga, prvi Cicuta koji se spominje kao zapovjednik ratnog broda jest Nikola, što ga je sudbina, 1512. godine, dovela na obale Labinštine, i to kao kapetana grande fuste, a bio je to brat Ivana Cicute, zapovjednika krčke galije koja je sudjelovala u bitki kod Santa Maure te stric Ljudevita Cicute (Ivanov sin), soprakomita koji se borio u Lepantskoj bitki, nabraja Bastijanić Cicuta. U venecijanskom Državnom arhivu kao soprakomit navodi se i Santo Cicuta koji je kavaljer Svetog Marka postao poveljom iz 1618., dok 1716. godine nailazimo na Jakova Cicutu. Iz toga možemo zaključiti kako su sinovi krčke obitelji Cicuta, duž tri stoljeća obnašali dužnost soprakomita, bivajući aktivni sudionici u ratu koji je Venecija vodila s carom Maksimilijanom Habsburškim, zatim u bitkama kod Preveze i Lepanta te Ciparskom, Kandijskom i Morejskom ratu. Vratimo li se Nikoli, ističe Bastijanić Cicuta, vidjeti ćemo da je prema izvještaju venecijanskog patricija i senatora Marcantonia Michiela, po nalogu krčkog providura naoružao galiju sa zadatkom da uništi dva brigantina što su gusarili po Kvarneru. Iako ne znamo ishod te zadaće, znamo da je sa svojom posadom zatražio mjesto na području pod upravom labinskog podestata, uzevši nadimak Bastijanić, koji je nakon njegove smrti, 1538. godine, postao prezime njegovih potomaka, s time da nam povijesni izvori sugeriraju kako je život izgubio u bitki kod Santa Maure, i to na krčkoj galiji. Povijest nam nadalje otkriva slavnog soprakomita kojem je još za života podignuta spomen ploča u Krčkoj katedrali - Ljudevita Cicutu - inače sudionika jednog od najvećih okršaja na moru što ga je svijet zabilježio, a čija je galija Cristo Resssussitato, pored još sedam istočnojadranskih galija, pridonijela pobjedi Svete lige, i tako odredila daljnju sudbinu Mediterana i njegovih žitelja, zaključuje Bastijanić.

Podsjetimo, u nastavku programa, 14. listopada, s početkom u 20.00 sati, također u Pomorskom muzeju Crne Gore u Kotoru bit će otvorena zajednička izložba slika Mile Kumbatović i Otona Glihe pod nazivom Otok jedne ljubavi.