Grad Krk učvrstio svoju poziciju među izrazito transparentnim gradovima i općinama

Samim istraživanjem bilo je obuhvaćeno svih 576 jedinica lokalne i regionalne samouprave (128 gradova, 428 općina i 20 županija), i to s ciljem utvrđivanja aktualne razine transparentnosti i odgovornosti, usporedbe nalaza u odnosu na istraživanja provedena 2009. i 2012. godine, detekcije trendova i konačno poticanja još više razine transparentnosti. Rezultati analize temeljeni su na pregledu službenih Internet stranica, uvidu u Poslovnike i Statute, odgovorima anketnog upitnika (u kojem su neka pitanja zahtjevala dostavu popratne dokumentacije kao dokaz o istinitosti odgovora), zahtjevima za pristupom informacijama te telefonskim pozivima upućenim centralama gradova, općina i županija. Statistička obrada i analiza u konačnici je provedena na 397 jedinica lokalne i regionalne samouprave, točnije na onima koje su dostavile ispunjene upitnike.

Grad Krk za svoju je otvorenost i transparentnost dobio ocjenu 8,59 (od mogućih 10), plasiravši se pritom na izvrsno osmo mjesto pored još 24 izrazito transparentna grada i općine. Usporedbe radi, u istraživanju iz 2009. Grad Krk je s ocjenom 6,70 bio plasiran na 24., a 2012. godine s ocjenom 7,87 na 19. mjesto. Najbolje ocjenjena jedinica lokalne samouprave je Rijeka (9,61) za kojom na samom vrhu rangliste slijede Slavonski Brod (9,22), Vodice (8,93), Pazin (8,83), Labin (8,78), Pula (8,70), Čakovec (8,68) i Koprivnica (8,59). Primorsko-goranska županija (6,51) sedma je među županijama, dok najbolje ocjenjene bilježe Varaždinska (7,90), Ličko-senjska (7,28) i Osječko-baranjska (7,08).

 

Ovogodišnja rang lista za gradove, općine i županije [.pdf]

 

Stupanj transparentnosti mjeren je putem niza pokazatelja (70 za gradove i općine te 64 za županije) unutar pet osnovnih dimenzija: javnosti rada predstavničkog tijela, javnosti rada i odluka izvršne vlasti, prava na pristup informacijama, suradnje sa zajednicom te postojanja i rada mjesne samouprave. Međutim, okosnicu istraživanja činile su upravo dvije prvospomenute dimenzije koje su ispitivale postojanje pravnog i institucionalnog okvira za ostvarivanje otvorenosti i transparentnosti u radu jedinica lokalne i regionalne samouprave s jedne te stvarne prakse i implementacije načela transparentnosti u svakodnevnom radu s druge strane. Pritom su pokazatelji transparentnosti rada lokalnih, odnosno županijskih skupština podrazumijevali iscrpnost izvještavanja o njihovom radu, prije i nakon održanih sjednica, dok su pokazatelji transparentnosti rada izvršnih vlasti bili usmjereni na različite specijalizirane odluke u njihovoj ingerenciji te opseg i oblik objave informacija o njima u prvom redu na službenim Internet stranicama.

 

Metodologija istraživanja [.pdf]

Sažetak nalaza istraživanja [.pdf]

 

Gledajući u cjelini, odaziv ovogodišnjem istraživanju bio je značajno slabiji u slučaju općina, budući da ih je na anketni upitnik odgovorilo svega 60% (njih 257), dok je sudjelovanje gradova s izlaznosti od 94% (njih 120) i županija od 100% bilo zadovoljavajuće. Općine su u prosjeku ostvarile svega 3,64 boda te su se tako kao skupina nadalje zadržale u kategoriji netransparentnih. Gradovi su prosječno ostvarili 5,91 bod, a županije 6,11 bodova. Iako se obzirom na rezultat dvije potonje kategorije svrstavaju u transparentne obje imaju značajan prostor za unapređenje svojih praksi. U odnosu na istraživanjem postavljene kategorije transparentnosti, unatoč procesima demokratizacije i integracije u Europsku uniju, 74% jedinica lokalne i regionalne samouprave u Hrvatskoj još uvijek je netransparentno. Naime, 28% jedinca nalazi se u kategoriji izrazito netransparentnih, a daljnjih 46% u kategoriji netransparentnih. Među transparentnima je 21% jedinica, dok je izrazito transparentnih njih svega 5%.

Rezultati ovog istraživanja korisni su ne samo predstavnicima lokalnih i regionalnih vlasti kako bi unaprijedili vlastito djelovanje, već i građanima budući da se mogu informirati o rezultatima svojih zajednica i shodno tome postaviti veće zahtjeve za transparentnošću.