Održana tribina Zaustavimo seksualno nasilje nad djecom

Tribinu namijenjenu roditeljima i stručnom kadru s područja otoka Krka vodili su Gordana Stolfa, ravnateljica Obiteljskog centra PGŽ, predstavivši ciljeve Kampanje, zatim Nina Vela Vrabec, stručna djelatnica Obiteljskog centra PGŽ, kazivavši o virtualnom nasilju te Goran Gašpert, policijski službenik iz Odsjeka za prevenciju Policijske uprave PG Rijeka, upoznavši okupljene s preventivnim aktivnostima policije u sprječavanju nasilja. 

Tribinu je otvorila Gordana Stolfa istakavši kako Kampanja Vijeća Europe za zaustavljanje seksualnog nasilja nad djecom u Hrvatskoj traje već tri godine te kako je Obiteljski Centar PGŽ, kao njezin nositelj, dosad s ciljem edukacije prošao značajan dio regije. Sama Kampanja krenula je pod sloganom Jedan od pet, obzirom da se smatra kako je jedno od petero djece u Europi žrtva nekog oblika seksualnog nasilja. Ta je brojka zasigurno velika i u slučaju Hrvatske iako na našem području još uvijek nije provedeno cjelovito istraživanje. U većini slučajeva seksualnog nasilja, nastavlja Stolfa, počinitelj je poznat žrtvi, a djeca koja dožive bilo kakav oblik takvog nasilja pokazuju sram, strah, krivnju, osjećaj tjeskobe te se često povlače u sebe, a ukoliko kao roditelji ili stručnjaci nemamo razvijen dobar odnos s djetetom i ti nam simptomi izmaknu, zlostavljanje može potrajati godinama, i kao takvo imati još štetnije i dugoročnije posljedice po fizičko i psihičko zdravlje žrtve. Nasilnici nisu uvijek odrasli, tumači Stolfa, već i djeca koja su, kao počinitelji nasilja nad drugom djecom, često i sama bila zlostavljanja. Međutim, ako im se pravovremeno pomogne, o čemu svjedoče mnoga istraživanja, ona u značajnoj mjeri prestaju biti činitelji nasilja, zbog čega je vrlo važno takva ponašanja prepoznavati i zaustavljati.

Konvencija Vijeća Europe o zaštiti djece od seksualnog iskorištavanja i seksualnog zlostavljanja, poznata i kao Konvencija iz Lanzarotea, ističe Stolfa, donesena je 2010. godine, a članice Vijeća Europe, svaka na svom području, potom su krenula u provođenje ovakvih kampanja. Konvencija predstavlja prvi međunarodni instrument koji se prema seksualnom zlostavljanju djece postavlja kao prema zločinu, neovisno o tome gdje i tko ga je počinio. Ona također naglašava važnost prikupljanja podataka i seksualnog obrazovanja pozivajući na uspostavljanje službi koje djeci omogućuju prijavljivanje zlostavljanja te propisuje kako sudski postupci moraju biti naklonjeni djeci, uzimajući u obzir traumu i potrebu za zaštitom sigurnosti, privatnosti i identiteta žrtve. Zadaća ove Kampanje jest unaprjeđenje sustava zaštite djece od seksualnog nasilja, odnosno pružanje potrebnih znanja i rješenja za sprječavanje i prijavljivanje seksualnog nasilja nad djecom. O tome govore i njezini edukativno-promidžbeni materijali koji su isti u svim zemljam članicama Vijeća Europe, a u kojima je značajan prostor posvećen Pravilu donjeg rublja kao jednostavnim smjernicama koje roditeljima pomažu da djeci objasne gdje ih drugi ne smiju dodirivati. Takvo pravilo, zaključuje Stolfa, pomaže objasniti djeci da njihovo tijelo pripada njima, da postoje dobre i loše tajne, kao i dobri i loši dodiri te da su za sprječavanje nasilja i zaštitu odgovorni odrasli. 

U nastavku tribine Nina Vela Vrabec progovorila je o sve prisutnijem virtualnom nasilju, najčešćem među populacijom adolescenata, definiravši ga kao situaciju u kojoj je dijete izloženo napadu drugog djeteta ili čak skupine djece putem Interneta ili mobilnih telefona. Internet je danas kao medij nezaobilazan međutim važno je da roditelji promisle i dogovore se kada će djetetu dopustiti da ga koristi, imajući u vidu činjenicu kako on potencijalnom zlostavljaču omogućava barem načelnu anonimnost. Ono što možemo smatrati virtualnim nasiljem, ističe Vrabec, jest podsticanje grupne mržnje, širenje nasilnih i uvredljivih komentara, kreiranje internetskih stranica s uvredljivim sadržajima, širenje tuđih fotografija te traženje ostalih da ih procijenjuju po određenim karakteristikama, provaljivanje u tuđe e-mailove ili slanje zlobnih i neugodnih poruka. Iz razgovora sa školarcima, tijekom organiziranih radionica, o posljedicama fizičkog ili virtualnog nasilja mogu zaključiti kako veći strah izazivaju upravo posljedice onog virtualnog, i to zbog, kako sami navode, potencijalno šire publike, snage konkretene pisane riječi i mogućeg multipliciranja nasilnika.   

U posljednjem dijelu tribine Goran Gašpert okupljene je upoznao s nekolicinom preventivnih programa policije vezanih uz sprječavanje nasilja nad djecom te suradnjom policije s vrtićkim i školskih ustanovama.