Regata u slavu mora i krčke pomorske tradicije

Otočni Novi list, 08. rujna 2013.

 

Krčka jedra, regata tradicijskih plovila koja je ove godine doživjela svoje 16. izdanje, odavna je prerasla u jednu od najljepših, najdojmljivijih i od javnosti najzamjećenijih ljetnih manifestacija na području grada Krka.

To, sad već tradicionalno događanje iza kojeg stoji veća grupa krčkih zaljubljenika u jedrenje, ali i tradicijske drvene barke, i ovog je puta upriličeno na sam blagdan Velike Gospe. Jedriličarska manifestacija koju je, tijekom njene desetljeće i pol duge povijesti, u nemalom broju slučajeva toga dana pratila opća »bezvjetrica«, odnosno bonaca, ove je godine pak bila obilježena poprilično jakom burom. Upravo zbog snažnog vjetra koji je dobar dio prijepodneva prijetio okupljenim ljubiteljima i promotorima jedrenja u tradicijskim plovilima, ovogodišnja Krčka jedra prvi put u svojoj povijesti nisu startala s prvim otkucajem podnevnog zvona sa zvonika krčke katedrale, već s dvoipolsatnim zakašnjenjem uzrokovanim čekanjem na kalivanje bure (do koje ipak nije došlo).

Snažan vjetar, koliko god izazovan bio za posade okupljenih plovila, ipak na kraju nije uspio zaustaviti Krčane i njihove brojne goste i prijatelje koji su, priključujući se nastojanjima promoviranja i čuvanja pomorske i jedriličarske baštine te samih tradicijskih plovila, u svojim drvenim barkama i brodicama doplovili sa svih dijelova otoka Krka i Kvarnera. Iako smo očekivali i nešto veći broj plovila, 17 drvenih ljepotica čiji su se vlasnici unatoč snažnom vjetru ipak odvažili priključiti Krčkim jedrima, pokazalo je i dokazalo svoju jedriličarsku umješnost te maritimne kvalitete brodica koje nastojimo očuvati u našim lukama i lučicama, kaže nam Nedeljko Dunato, član vodstva Jedriličarskog kluba Plav i jedan od organizatora manifestacije koju je još 1998. godine pokrenula nekolicina mladih krčkih jedriličara. 

    

Jedriličarski ugođaj

 

U krug idejnih začetnika i pokretača događaja koji svakog ljeta iznova oživi gradsku luku i akvatorij pred gradom Krkom spadaju Marko i Tonči Skomeršić, zaljubljenici u more i jedra koji su, još kao tinejdžeri koncem 90-ih inicirali prigodno okupljanje i cjelodnevno druženje svih koji raspolažu plovilima pogonjenima na vjetar.

Prvi cilj naše inicijative nije bio toliko okrenut tradicijskim plovilima, koliko motiviranju svih onih koji posjeduju barke i brodice pogodne za jedrenje da ih makar na taj jedan dan stave u uporabu i pridonesu stvaranju jedriličarskog ugođaja koji je tad Krku manjkao, prenosi nam Marko Skomeršić. 

Ideja je bila okupiti, udružiti i na neki način povezati sve pobornike jedrenja, bilo da se radilo o jedriličarima na modernim krstašima, tradicijskim plovilima ili onima koji su svoje barke tek prilagodili korištenju jedara, prenosi nam jedan od idejnih začetnika i višegodišnjih organizatora tog događanja, koji tijekom spomenutih 16 ljeta nije propustio sudjelovati niti u jednoj regati. Odziv ljudi, zaljubljenika u jedrenje i more s vremenom je nadmašio naša očekivanja, a prateća događanja koja su tog dana, uz pomoć brojnih sponzora, pokrovitelja i donatora upriličavana na moru i u samoj luci, dokazala su kako Krčani vole, cijene i rado u manifestacijama kojima se slavi i promovira more i jedriličarstvo, nastavlja naš sugovornik, ustvrđujući kako je rast i razvoj te manifestacije s vremenom nametnuo potrebu za promjenama njegove koncepcije i načina njegove organizacije. 

    

Dvije regate

 

Stalnim povećavanjem broja sudionika, kako u onoj natjecateljskoj, modernoj, tzv. Open klasi (u kojoj se natječu krstaši), tako i u dijelu u kojem su se okupljali i sudionici pristigli u tradicijskim plovilima, nagnala nas je da s vremenom to događanje razbijemo na dva dijela (i na više dana) i podijelimo ga na regatu tradicijskih plovila te prigodno regatno natjecanje krstaša, nastavlja Skomeršić, dodajući kako je do toga moralo doći nakon što su organizatori shvatili da ne pretjerano velika gradska luka jednostavno nema mogućnost prihvata 60-ak (pa i više) plovila, jedrilica koje su u regatni boj kretale sa zamišljene startne crte koja spaja dva svjetionika na ulazu u luku.

U tom smislu, dodao je Nedeljko Dunato, prije dvije smo godine prvi put pribjegli vezivanju isključivo tradicijskih baraka uz sam blagdan Vele Gospe, dok se posade onih modernijih, bržih i većih jedrilica sad imaju prigodu okupiti i natjecati tjedan nakon tradicijskog, sad zapravo i glavnog izdanja Krčkih jedara. Krčani koji stoje iza manifestacije koja je s punim pravom s vremenom postala vrlo prepoznatljivim obilježjem grada i otoka Krka, naglašavaju kako se vrijednost i značaj priče o Krčkim jedrima ne ogleda samo u toj sportsko-rekreativnoj i turističko-promotivnoj manifestaciji već i u nizu trajnih učinaka čiji su rezultati vidljivi na svakom koraku. Da je svijest o važnosti čuvanja i promicanja tradicijskih plovila pustila korijenje te kako iz godine u godinu svjedočimo sve većem i širem krugu ljudi koji na različite načine nastoje pomoći očuvanju duge i bogate tradicije ovdašnjeg pomorstva, ribarstva i jedriličarstva, potvrđuju koraci koji su prije par godina učinjeni formiranjem Sjevernojadranskog saveza udruga koje promiču tradicijske drvene barke. Od tada, zaključuju naši sugovornici, vlasnici najljepših i najvrednijih tradicijskih barki sa svih kvarnerskih otoka, s opatijskog i lovranskog područja, ali i Istre, znatno tješnje surađuju i češće sudjeluju u manifestacijama ove vrste, događanjima koja čine veliku korist promicanju vrijednosti kojima je još donedavna prijetila opasnost od potpunog nestajanja i zaborava, zaključuje Dunato koji je, sa skupinom svojih sugrađana, ne tako davno odigrao važnu ulogu u nabavci i obnovi starinske pasare Bodulke, a potom i guca Bodula koji sad, kao svojevrsni živi spomenici pomorskoj baštini Krčana, ponosno stoje na vezu u gradskoj luci. 

 

Popust na cijene vezova 

 

Osim što smo pokrenuli tu vrijednu manifestaciju, jedno od najstarijih i sudionicima najbrojnijih događanja takve vrste na Jadranu, učinci naših nastojanja ogledaju se i u motiviranju vlasnika starih, tradicijskih plovila diljem otoka za njihovu obnovu i očuvanje. Pred koju godinu smo i kod Županijske lučke uprave Krk uspjeli isposlovati značajne povlastice, odnosno popuste na cijene korištenja vezova koji se sad vlasnicima takvih plovila naplaćuju u svim otočnim lukama i lučicama nad kojima inegerenciju ima ta županijska institucija, zaključio je Dunato, uvjeren kako prostora za napredak, kako na planu organizacije samih Krčkih jedara, tako i nastojanja očuvanja, vrednovanja i promocije tradicijskih plovila još uvijek ima napretek. 

    

Mala škola brodogradnje 

    

Jedno od događanja koja izrastaju na sjemenu zasijanom Krčkim jedrima, bila je i ovog proljeća organizirana Mala škola brodogradnje, edukativno događanje u sklopu kojeg je 20-ak krčkih mališana dobilo prigodu naučiti ponešto o brodogradnji u drvu, kalafatskom radu, a na koncu i vlastitim rukama izgraditi malenu barku - Bodulčicu - koja je sad izložena u atriju krčke osnovne škole, naglasio je Nedeljko Dunato. 

    

Uključena čitava zajednica 

    

Veliku pomoć u organizaciji i provedbi Krčkih jedara, naglašavaju naši sugovornici, uz JK Plav imaju i predstavnici Grada te TZG Krka, ali i brojni sponzori i donatori, među kojima posebice predstavnici tvrtke Hoteli Krk te krčkog Valamar Koralj Romantic hotela. Svoj su doprinos tijekom godina dali i brojni krčki poduzetnici, obrtnici, ugostitelji, brodari i ribari koji su u okvirima svojih mogućnosti uvijek spremno uskakali i pomagali kad god je to bilo potrebno, zaključuju organizatori vrijedne i atraktivne manifestacije. [Mladen Trinajstić]